Ceo plan

Srbija posle Vučića

Plan za normalan život

Sve reforme iz plana prikazane su kao pregledna baza mera. Izaberi reformski stub i pogledaj cilj, naziv reforme i konkretne promene koje dolaze.

01 Sloboda i pravda po hitnom postupku Predloži promenu

Novi javni medijski servis, raspuštanje RTS-a

Cilj kom stremimo

Fer i demokratski izbori nisu mogući bez profesionalnog javnog medijskog servisa. Posle godina medijskog mraka i propagandne kontrole, RTS mora da bude transformisan iz partijskog instrumenta za manipulaciju javnim mnjenjem u javni servis građana. Novi javni servis mora da garantuje politički pluralizam, tačno i istinito informisanje, javnu debatu i ravnopravan pristup relevantnim političkim i društvenim akterima. Građani moraju da dobiju uvid u stvarno stanje u zemlji, a ne uređenu sliku vlasti. Profesionalni novinari i urednici koji nisu učestvovali u zloupotrebi sistema dobijaju zaštitu, a odgovornost se utvrđuje za one koji su javni servis koristili za propagandu, diskreditaciju političkih protivnika i obmanu građana.

Promene koje dolaze
  1. Postojeći RTS se reformiše kao novi javni medijski servis građana, sa novim statutom, profesionalnim standardima, novom upravom, nadzornim organima i jasnom odgovornošću za rad u javnom interesu.
  2. Profesionalni novinari, urednici, tehničko i produkciono osoblje zadržavaju posao ako nisu učestvovali u partijskom upravljanju RTS-om, cenzuri, režimskoj propagandi, targetiranju građana i političkih protivnika ili drugim zloupotrebama javnog servisa.
  3. Uprava novog javnog medijskog servisa bira se na javnom konkursu. Objavljuju se biografije kandidata, njihovi programi rada i provera integriteta, a intervjui sa kandidatima vode se javno, pred kamerama. Odluka o izboru mora biti obrazložena i dostupna građanima.
  4. Uvodi se jasna formula za merenje i obezbeđivanje fer zastupljenosti vlasti, opozicije, stručne javnosti, civilnog društva i drugih relevantnih aktera u vestima, debatnim emisijama i informativnom programu javnog servisa.
  5. Javni medijski servis mora da ima najmanje tri društveno-političke debatne emisije nedeljno, sa stvarnom razmenom argumenata, relevantnim sagovornicima i uredničkim standardima koji garantuju pluralizam.
  6. Javni medijski servis objavljuje mesečne izveštaje o informativnom programu: zastupljenost aktera, teme, trajanje priloga, struktura sagovornika i ton izveštavanja. Ovi podaci moraju biti javno dostupni, proverljivi i uporedivi kroz vreme.
02 Sloboda i pravda po hitnom postupku Predloži promenu

Novi profesionalni REM-a i strogi standardi za elektronske medije

Cilj kom stremimo

Bez snažnog i nezavisnog REM-a nema slobode medija. REM mora da postane stvarni nezavisni regulator elektronskih medija, a ne politički štit za televizije koje krše zakon, šire propagandu i zloupotrebljavaju nacionalnu frekvenciju. Elektronski mediji sa nacionalnom frekvencijom moraju da obezbede merljiv politički pluralizam, tačno informisanje, profesionalne standarde, zaštitu dostojanstva građana i zabranu organizovanih kampanja mržnje i diskreditacije. Za teška i ponovljena kršenja uvode se automatske posledice: javna opomena, novčana kazna, privremena zabrana dela programa, suspenzija dozvole i oduzimanje nacionalne frekvencije. Cilj je da medijski prostor ponovo služi građanima, a ne političkoj kontroli i propagandi.

Promene koje dolaze
  1. Izbor Saveta REM-a sprovodi se u skladu sa zakonom, kroz depolitizovan i javan postupak. Kandidature, biografije, provera integriteta, obrazloženje skupštinskog odbora i glasanje u Narodnoj skupštini moraju biti javni i proverljivi.
  2. Uvodi se obavezni mesečni monitoring političkog pluralizma, tona izveštavanja i zastupljenosti aktera na svim televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Ton izveštavanja meri se po javnoj i standardizovanoj metodologiji, uz posebno praćenje govora mržnje, targetiranja, neosnovanih optužbi, uskraćivanja prava na odgovor i prikrivenog političkog oglašavanja.
  3. Uvodi se jasan stepeník sankcija za emitere koji krše zakon i uslove dozvole: upozorenje, obavezujući nalog za postupanje, novčana kazna, privremena zabrana spornog programskog formata, suspenzija dozvole i oduzimanje nacionalne frekvencije.
  4. Za teška i očigledna kršenja REM može odmah primeniti viši stepen sankcije, uz javno obrazloženje, pravo na žalbu i sudsku kontrolu. Cilj je da kazne budu predvidive, pravno održive i dovoljno snažne da spreče sistemsku zloupotrebu nacionalne frekvencije.
  5. Sprovodi se vanredna revizija svih nacionalnih frekvencija. Proverava se ispunjavanje programskih elaborata, zakonskih obaveza, sadržaj informativnog programa, politički pluralizam, profesionalni standardi i poštovanje prava građana na tačno i potpuno informisanje.
03 Sloboda i pravda po hitnom postupku Predloži promenu

Nacionalne frekvencije isključivo uz strogo poštovanje zakona

Cilj kom stremimo

Nacionalne frekvencije su javno dobro. Privatne televizije koje ih koriste moraju da poštuju zakon, profesionalne standarde, politički pluralizam i obaveze iz dozvole koju su dobile. Kontrola medija preko oglašavanja velikih državnih sistema stvorila je medijski mrak u Srbiji. Javni novac više ne sme da se dodeljuje politički lojalnim medijima koji šire propagandu, govor mržnje, kampanje targetiranja i organizovanu diskreditaciju političkih protivnika, novinara i građana. Državno oglašavanje i projektno finansiranje medija uređuju se po pravilima transparentnosti, nediskriminacije i javnog interesa, u skladu sa evropskim standardima o slobodi medija. Mediji koji dobijaju javni novac moraju da ispunjavaju zakonske, profesionalne i programske uslove, uz zaštitu uredničke nezavisnosti od političkog uticaja, pritiska velikih korporacija i ekonomske ucene. Posebno se uvodi plan zaštite bezbednosti novinara: brza reakcija na pretnje, javna evidencija napada, odgovornost institucija i zabrana da državni organi i javna preduzeća finansiraju medije koji učestvuju u targetiranju novinara.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se javni registar svih ugovora o oglašavanju, kampanjama i sponzorstvima koje zaključuju javni subjekti: državni organi, lokalne samouprave, javna preduzeća i kompanije u kojima država ima značajan vlasnički udeo. Cilj je da se javno vide tokovi novca i uticaj države na medijsko tržište.
  2. Raspodela javnog novca za oglašavanje, kampanje i sponzorstva uređuje se po transparentnim, objektivnim i nediskriminatornim kriterijumima: doseg publike, relevantnost ciljne grupe, profesionalni standardi, poštovanje zakona, javno objavljeni ugovori i zabrana korišćenja oglašavanja za političku kontrolu uređivačke politike.
  3. Javnim subjektima zabranjuje se oglašavanje i finansiranje medija koji ponavljano šire govor mržnje, vode kampanje targetiranja, pozivaju na nasilje, sprovode prikrivenu političku propagandu ili sistematski uskraćuju pravo na odgovor. Ponavljano kršenje znači najmanje tri teška kršenja u 12 meseci ili pet ukupnih kršenja u 12 meseci.
  4. Uvodi se javna evidencija medija i emitera kojima su izrečene mere REM-a, Saveta za štampu ili sudova. Građani, oglašivači i javni organi moraju da vide koji mediji poštuju profesionalne standarde, a koji ih sistematski krše.
  5. Kod ponavljanog kršenja političkog pluralizma, govora mržnje, zaštite dece, prava na odgovor ili programskog elaborata pokreće se automatska revizija dozvole. Postupak se vodi po javno objavljenim kriterijumima, uz obrazloženu odluku, pravo na žalbu i sudsku kontrolu.
  6. Za emitere koji sistematski krše zakon, ne poštuju programski elaborat, potiskuju politički pluralizam, zloupotrebljavaju nacionalnu frekvenciju, promovišu govor mržnje ili vode kampanje targetiranja, pokreće se postupak suspenzije dozvole, oduzimanja nacionalne frekvencije i isključenja iz javnog finansiranja i državnog oglašavanja.
04 Sloboda i pravda po hitnom postupku Predloži promenu

Čišćenje biračkog spiska

Cilj kom stremimo

Tačan birački spisak je preduslov fer i demokratskih izbora. Fantomski birači, dupli upisi i manipulacije prebivalištem stvaraju prostor za izbornu zloupotrebu i razaraju poverenje građana u izborni proces. Jedinstveni birački spisak se čisti i ažurira uparivanjem sa državnim registrima, uključujući Centralni registar stanovništva, matične knjige, evidencije prebivališta, državljanstva i smrti. Svaka promena u spisku mora imati jasan izvor, datum, razlog i elektronski trag, a podaci se ažuriraju u realnom vremenu. Sadržaj biračkog spiska postaje javno proverljiv u meri koja štiti lične podatke, ali omogućava kontrolu zakonitosti. Građani, izborne komisije, posmatrači i ovlašćeni kontrolori moraju da vide gde postoje sporni upisi, neobjašnjive promene prebivališta, duplikati i nepravilnosti. Reforma istovremeno štiti građane od pogrešnog, selektivnog ili politički motivisanog brisanja. Prijava stvarnog prebivališta ne sme da znači gubitak imovinskih, socijalnih ili drugih prava, već uređivanje evidencija i zaštitu prava glasa.

Promene koje dolaze
  1. Formira se Vladina radna grupa za reviziju Jedinstvenog biračkog spiska sa izvršnim ovlašćenjima, koja sprovodi jednokratnu proveru pod nadzorom parlamentarne komisije. U nadzoru učestvuju predstavnici vlasti, opozicije, civilnog društva i relevantnih nezavisnih institucija.
  2. Automatski se ukrštaju ključne evidencije: Jedinstveni birački spisak, Centralni registar stanovništva, matične knjige umrlih, evidencije prebivališta MUP-a, matične knjige državljana, CROSO, Poreska uprava, RFZO i evidencije lokalnih službi.
  3. Uvodi se sistem za detekciju rizičnih upisa i adresa: masovne prijave na jednoj adresi, nagle promene prebivališta, umrla lica, dupli upisi, nelogične migracije i birači bez realne veze sa prijavljenom adresom.
  4. Za rizične adrese sprovodi se terenska kontrola, uz zapisnik MUP-a i nadzor parlamentarne komisije. Kada MUP nema dovoljan kapacitet u propisanom roku, angažuju se posebno obučena i kontrolisana lica po modelu popisivača, uz zaštitu podataka o ličnosti i pravo građana na prigovor.
  5. Utvrđuje se stvarno prebivalište birača. Za lica sa pasiviziranom adresom ili bez jasno potvrđenog prebivališta uvodi se poseban režim glasanja i posebna biračka mesta, dok ne prijave stvarno prebivalište, bez automatskog i trajnog gubitka biračkog prava.
  6. Upis stvarnog prebivališta menja biračko mesto, ali sam po sebi ne znači gubitak imovine, socijalnih prava, zdravstvenog osiguranja, državljanstva ili drugih stečenih prava. Ovo se građanima jasno objašnjava kroz javnu kampanju i u svakom pojedinačnom rešenju uprave.
  7. Uvodi se hitan žalbeni mehanizam: digitalna i fizička žalba, rok za odluku do 48 sati i privremeno vraćanje prava glasa ako postoji osnovana sumnja na grešku administracije.
05 Sloboda i pravda po hitnom postupku Predloži promenu

Hitna primena preporuka za unapređenje izbornih uslova OSCE/ODIHR i Venecijanske komisije

Cilj kom stremimo

Pre prvih narednih izbora mora se uspostaviti fer izborni sistem, kako bi rezultati konačno odražavali stvarnu izbornu volju građana Srbije. Sprovode se ključne preporuke međunarodnih organizacija za praćenje izbora: tačan birački spisak, ravnopravan pristup medijima, kontrola finansiranja kampanje, sprečavanje pritisaka na birače, zabrana zloupotrebe javnih resursa i profesionalan rad izborne administracije. Ove promene mogu se sprovesti brzo ako postoji politička volja. Cilj je da izbori prestanu da budu kontrolisan proces vlasti i postanu slobodno nadmetanje u kom građani odlučuju bez pritisaka, manipulacija i institucionalne zloupotrebe.

Promene koje dolaze
  1. Usvaja se jedinstveni izborni paket zakona kojim se primenjuju preporuke ODIHR-a, sa jasnim rokovima stupanja na snagu pre narednih izbora.
  2. Pooštrava se zabrana funkcionerske kampanje. Službeni događaji, javni resursi, javna preduzeća, budžetski programi i državni mediji ne smeju se koristiti za partijsku promociju kandidata, izbornih lista ili lica koja nastupaju u korist izborne liste.
  3. REM dobija obavezu dnevnog monitoringa medija tokom kampanje. Svakog dana objavljuje se javni pregled zastupljenosti, tona izveštavanja, prikrivene kampanje, političkog oglašavanja i poštovanja pluralizma, uz propisana upozorenja i kazne za kršenje pravila.
  4. Osniva se nezavisna komisija za praćenje izbornih nepravilnosti i sprovođenje preporuka ODIHR-a. Komisija nedeljno objavljuje status svake preporuke, a ako preporuka nije sprovedena u roku, automatski se pokreće postupak pred nadležnim skupštinskim odborom, Ustavnim sudom ili drugim nadležnim organom.
  5. Uvodi se ubrzana procedura za prijave izbornih zloupotreba: pritisak na birače, kupovinu glasova, zloupotrebu javnih preduzeća, javnih resursa, socijalnih davanja i radnih mesta. Nadležni organi moraju postupiti u roku od 48 do 72 sata, uz javnu evidenciju prijava, postupanja i ishoda.
  6. Provera birača na biračkom mestu uvodi se elektronski, uz mogućnost biometrijske potvrde identiteta otiskom prsta tek nakon testa zakonitosti, zaštite podataka, tehničke bezbednosti i pilot-projekta. Sistem mora sprečiti duplo glasanje i lažno predstavljanje, ali ne sme omogućiti političko praćenje građana.
06 Sloboda i pravda po hitnom postupku Predloži promenu

Profesionalni RIK

Cilj kom stremimo

RIK mora da postane stalna profesionalna izborna administracija, a ne partijski delegiran aparat koji se aktivira pred izbore. Poverenje građana u izbore zavisi od toga da li telo koje organizuje izbore radi stručno, nepristrasno i pod javnom kontrolom. Nova RIK ima profesionalnu službu, jasne procedure, stalne kadrove, javne rokove, obavezu objavljivanja odluka i odgovornost za zakonitu organizaciju izbora na celoj teritoriji Srbije. Njen rad obuhvata kontrolu biračkog spiska, obuku biračkih odbora, izborni materijal, prigovore, rezultate i komunikaciju sa javnosti. Stranke zadržavaju pravo kontrole izbornog procesa, prisustvo u izbornim organima i uvid u dokumentaciju, ali ne vode operativnu organizaciju izbora. Cilj je da izborna administracija bude profesionalna, proverljiva i dovoljno jaka da obezbedi poštene izbore i stabilnost demokratskog poretka.

Promene koje dolaze
  1. RIK se transformiše u stalnu i profesionalnu izbornu komisiju. Predsednik RIK-a bira se u Narodnoj skupštini na mandat od sedam godina, posle javnog konkursa i intervjua pred nadležnim skupštinskim odborom.
  2. Ako Skupština ne izabere predsednika RIK-a u roku od 60 dana, privremenog predsednika imenuje predsednik Vrhovnog suda, na osnovu rang-liste kandidata koju je utvrdio skupštinski odbor.
  3. Formira se stalni sekretarijat RIK-a sa pravnicima, IT stručnjacima, statističarima i stručnjacima za Jedinstveni birački spisak. Sekretarijat obezbeđuje kontinuitet, stručnost, tehničku pripremu izbora i kontrolu izbornih podataka.
  4. Političke stranke i izborne liste dobijaju status kontrolora izbornog procesa: pravo uvida, prigovora, prisustva obukama, učešća u biračkim odborima i obaveznog prisustva prilikom obrade rezultata.
  5. Uvodi se regionalna mreža izbornih koordinatora zaduženih za obuke, logistiku, biračka mesta, komunikaciju sa lokalnim izbornim komisijama i standardizovanu primenu izbornih procedura.
  6. Članovi biračkih odbora prolaze obaveznu sertifikaciju: jedinstvenu obuku, test znanja i upis u javnu evidenciju sertifikovanih članova. Neobučeni članovi mogu biti angažovani samo u izuzetnim slučajevima, uz javno obrazloženje.
  7. Uvodi se javno dostupan pregled izbornih podataka: broj birača po opštinama i biračkim mestima, prigovori, zapisnici, rezultati, nabavke, logistika i sve ključne odluke izborne administracije.
07 Sloboda i pravda po hitnom postupku Predloži promenu

Zabrana zloupotrebe v.d. statusa i privremenog zapošljavanja

Cilj kom stremimo

V.d. stanja, privremeni ugovori i zapošljavanje mimo konkursa postali su jedan od glavnih mehanizama partijske kontrole javnog sektora. Država mora da prekine upravljanje institucijama preko ljudi koji zavise od političke volje, ugovora na kratak rok i stranačke poslušnosti. Rukovodeća mesta i stalni poslovi u javnoj upravi, javnim službama, javnim preduzećima i prosveti popunjavaju se javno, konkursno i po proverljivim kompetencijama. V.d. status se strogo ograničava rokom, zabranjuje se njegovo beskonačno produžavanje, a ugovori o privremenim i povremenim poslovima ne smeju da služe kao paralelni sistem zapošljavanja za stalne poslove. Zaposleni koji prijavi ili dokaže politički pritisak dobija zaštićeni status, po modelu zaštite uzbunjivača. Takvo lice ne može izgubiti posao, biti degradirano ili kažnjeno zato što je odbilo političku ucenu, osim u slučaju grubog kršenja radne obaveze koje nije povezano sa prijavom pritiska. Posebno se uređuje pravno održiva revizija slučajeva u kojima su ljudi ostajali bez posla ili im ugovori nisu produžavani zbog odbijanja da učestvuju u stranačkim aktivnostima. Cilj je da javni sektor ponovo postane profesionalna služba građana, a ne izborna infrastruktura vlasti.

Promene koje dolaze
  1. Status v.d. traje najduže 60 dana, bez produženja i bez ponovnog imenovanja istog lica na istu ili suštinski istu funkciju. Konkurs za stalno imenovanje raspisuje se najkasnije sedam dana od imenovanja v.d. rukovodioca, uz javne uslove, proveru kompetencija i obrazloženu odluku o izboru.
  2. Ograničava se popunjavanje stalnih radnih mesta preko ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Zabranjuju se lančani PPP ugovori i drugi privremeni aranžmani sa istim licem za poslove koji su trajni i sistematizovani. Za svako angažovanje duže od šest meseci obavezan je javni konkurs.
  3. Uvodi se centralni kadrovski registar javnog sektora, povezan sa Trezorom. U njemu se vode v.d. imenovanja, ugovori na određeno, PPP ugovori i drugi privremeni angažmani, uz automatsku blokadu nezakonitih isplata.
  4. Sva rukovodeća i stručna radna mesta u javnoj upravi popunjavaju se javnim konkursom, bodovanjem kandidata, rang-listom i obrazloženjem izbora. Javno se objavljuje kvartalna evidencija v.d. rukovodilaca, trajanja mandata, nepopunjenih mesta i plana raspisivanja konkursa.
  5. U svakom ministarstvu, organu uprave, javnoj službi i većoj lokalnoj samoupravi uvodi se jasna linija odgovornosti za rokove, predmete, budžet, javne nabavke, kvalitet usluge i rezultate rada. Rukovodioci dobijaju merljive ciljeve, a izveštaji o radu prikazuju rezultate, kašnjenja, razloge neuspeha i korektivne mere.
  6. Pokreće se fazna primena jedinstvenog sistema plata u javnom sektoru, sa katalogom radnih mesta, koeficijentima, dodacima i pravilima napredovanja. Plata i napredovanje vezuju se za složenost posla, odgovornost, stručnost, rezultate i obuku, uz zaštitu profesionalnih službenika od političkog pritiska.
  7. Uvodi se poseban mehanizam revizije otkaza, neprodužavanja ugovora i premeštaja za koje postoje indicije da su bili posledica političkog pritiska ili odbijanja učešća u stranačkim aktivnostima. Kada se zloupotreba dokaže, predviđa se vraćanje na rad, prioritet na javnom konkursu, naknada štete ili druga pravno održiva satisfakcija.
  8. Zaposleni koji prijavi ili dokumentuje politički pritisak dobija zaštićeni status. Ne može biti otpušten, premešten, degradiran ili disciplinski kažnjen zbog prijave ili odbijanja političkog naloga, osim u slučaju dokazanog grubog kršenja radne obaveze koje nije povezano sa prijavom.
  9. Za lica koja organizuju, naređuju ili sprovode politički pritisak, ucenu zaposlenih, prikupljanje sigurnih glasova, zloupotrebu radnog mesta ili pretnju otkazom uvode se krivična, disciplinska i upravljačka odgovornost, uključujući zabranu obavljanja rukovodećih funkcija u javnom sektoru.
08 Sloboda i pravda po hitnom postupku Predloži promenu

Depolitizacija javnih i državnih preduzeća

Cilj kom stremimo

Javna i državna preduzeća moraju da prestanu da budu partijski resurs za zapošljavanje, izvlačenje novca, pritiske na zaposlene i političku kontrolu građana. Državni sistemi moraju da služe javnom interesu, a ne stranačkoj infrastrukturi vlasti. Upravljanje javnim preduzećima prebacuje se na profesionalne nadzorne odbore, javne konkurse za direktore, ugovore o merljivom učinku i redovno objavljivanje rezultata. Rukovodstvo odgovara za finansije, kvalitet usluge, investicije, nabavke, gubitke, dugove i ispunjenje ciljeva. Zabranjuje se korišćenje javnih preduzeća za stranačko zapošljavanje, finansiranje političkih aktivnosti, pritisak na radnike i zloupotrebu javnih resursa u kampanji. Cilj je da javna preduzeća postanu profesionalni sistemi koji građanima obezbeđuju usluge, infrastrukturu i vrednost za novac koji plaćaju.

Promene koje dolaze
  1. U javna i državna preduzeća uvodi se profesionalno upravljanje. Za članove upravnih i nadzornih odbora unapred se objavljuju obavezni kriterijumi: stručnost, iskustvo, integritet, nezavisnost i nepostojanje sukoba interesa.
  2. Zabranjuje se izbor partijskih funkcionera, povezanih lica i poslovno zavisnih kandidata u upravne i nadzorne odbore javnih i državnih preduzeća.
  3. Direktori potpisuju ugovore o učinku sa merljivim ciljevima: profitabilnost, investicije, dug, subvencije, produktivnost, kvalitet usluge i realizacija razvojnog plana.
  4. Ako direktor dva kvartala uzastopno značajno odstupi od ciljeva, nadzorni odbor mora da pokrene postupak razrešenja ili javno obrazloži zašto to ne čini.
  5. Ako nadzorni odbor ne reaguje na dva uzastopna odstupanja od ciljeva, članovima nadzornog odbora prestaje mandat i pokreće se izbor novog rukovodstva.
  6. Uvodi se kvartalni javni pregled poslovnih rezultata ključnih javnih i državnih preduzeća i godišnji konsolidovani izveštaj o rezultatima celog državnog privrednog sektora.
09 Sloboda i pravda po hitnom postupku Predloži promenu

Raspuštanje kompromitovane BIA i osnivanje nove profesionalne bezbednosne službe

Cilj kom stremimo

Službe bezbednosti moraju da štite nacionalnu bezbednost i ustavni poredak, a ne vlast, vladajuću stranku ili pojedinca. Država posle promena prekida kontinuitet sa kompromitovanom BIA-om koja je korišćena za kontrolu političkih protivnika, pritiske, medijske operacije, zloupotrebu javnog sektora i veze sa kriminalnim strukturama. Osniva se nova profesionalna bezbednosna struktura sa jasnim zakonskim mandatom, ograničenim ovlašćenjima i snažnom kontrolom. Njen rad podleže parlamentarnom nadzoru, sudskoj kontroli, unutrašnjoj kontroli i redovnoj proveri zakonitosti primene tajnih mera. U bezbednosno osetljivim predmetima, posebno kod organizovanog kriminala, trgovine oružjem, narkoticima, korupcije sa elementima organizovanog kriminala i predmeta sa faktorom inostranosti, nova služba može imati zakonom određenu operativnu i istražnu ulogu, isključivo pod kontrolom tužilaštva i suda. Cilj je da Srbija dobije službu koja štiti državu i građane, a ne partijski aparat za nadzor, ucene i političku represiju.

Promene koje dolaze
  1. Raspušta se kompromitovana BIA i prekida pravni kontinuitet sa službom koja je zloupotrebljena kao partijski i kriminalni instrument. Osniva se nova profesionalna bezbednosna služba, sa mandatom utvrđenim posebnim zakonom, bez partijskog uticaja, nezakonitog nadzora i političke obrade građana.
  2. Nova služba ne sme obrađivati političke protivnike, medije, aktiviste, sindikate, stranke, izborne aktere ili privredne subjekte, osim kada postoji zakonom utvrđena pretnja nacionalnoj bezbednosti, uz propisanu kontrolu.
  3. U predmetima organizovanog kriminala, korupcije povezane sa organizovanim kriminalom, trgovine oružjem, narkoticima i predmetima sa faktorom inostranosti, služba može imati operativnu ulogu samo u zakonom propisanom okviru, po nalogu ili pod nadzorom tužilaštva i uz sudsku kontrolu posebnih mera.
  4. U prvih 72 sata uvodi se tranziciona uprava. Zaključavaju se arhive, serveri, oprema za nadzor, finansije, evidencije saradnika i operativni nalozi. Zabranjuje se uništavanje, iznošenje, premeštanje i naknadno preklasifikovanje dokumentacije.
  5. Zaposleni koji nisu učestvovali u političkoj zloupotrebi, nezakonitom nadzoru, pritiscima na građane, saradnji sa kriminalnim strukturama ili partijskim operacijama mogu biti preuzeti u novu službu samo posle bezbednosne, profesionalne i integritetske provere.
  6. Provera obuhvata zakonitost prethodnog postupanja, imovinu, kontakte sa kriminalnim strukturama, zloupotrebu službe, nezakonit nadzor, curenje podataka i pritiske na građane.
  7. Rukovodioci, operativci i službenici povezani sa političkim nadzorom, nezakonitim prisluškivanjem, pritiscima, partijskim operacijama ili kriminalnim mrežama ne mogu preći u novu službu.
10 Kraj nedodirljivima: nulta tolerancija na korupciju Predloži promenu

Specijalno tužilaštvo za visoku korupciju javnih funkcionera sa svojom Tužilačkom policijom

Cilj kom stremimo

Uspostavljanje Specijalnog tužilaštva za visoku korupciju javnih funkcionera, po ugledu na rumunski model, sa svojom posebnom Tužilačkom policijom, koji će pokrenuti istrage i procese o nosiocima izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, organima upravljanja na svim nivoima vlasti, postavljenih, imenovanih i izabranih lica/državnih službenika na položaju, kao i u javnim preduzećima, ustanovama, agencijama, medijskim servisima, pravosuđu i drugim entitetima koji imaju značajan društvenp-politički uticaj.

Promene koje dolaze
  1. Osniva se posebno tužilaštvo za visoku korupciju, nadležno za ministre, visoke funkcionere, direktore javnih preduzeća, velike javne nabavke, koncesije, državnu pomoć, kapitalne projekte i ostale poslove velike vrednosti koje se finansiraju javnim novcem ili su upitanju javni resursi.
  2. Uvodi se posebna tužilačka policija koja u predmetima ovog tužilaštva operativno odgovara postupajućem tužiocu, a ne političkom lancu u MUP-u.
  3. Tužilačka policija ima poseban budžet, kadrovsku liniju, opremu, sistem ocenjivanja i disciplinski režim kako MUP ne bi mogao blokirati njen rad kroz preraspoređivanje, promene zarada, kontrolu nabavke opremu ili disciplinske postupke.
  4. Formiraju se finansijsko-forenzička i analitička jedinica za praćenje tokova novca, povezanih lica, vlasništva, ugovora, javnih isplata i imovine.
  5. Glavni specijalni tužilac bira se javno, uz integritetsku proveru, javni intervju, obrazloženu odluku i zaštićen mandat
  6. Tužilaštvo jednom godišnje objavljuje rezultate rada: prijave, istrage, optužnice, presude, odbačaje, oduzetu imovinu i prosečno trajanje postupka.
11 Kraj nedodirljivima: nulta tolerancija na korupciju Predloži promenu

Antikorupcijski radar za javni novac

Cilj kom stremimo

Svi veliki javni rashodi (subvencije, javne nabavke, transferi itd.) moraju proći ex-ante proveru pre nego što se novac isplati iz javnog budžeta. Sistem mora da spreči dodelu javnog novca firmama povezanim sa državnim funkcionerima, partijskim kadrovima, nameštenim ponuđačima, strukturama iz poreskih rajeva i skrivenim vlasnicima.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se digitalna ex ante kontrola rizika od korupcije i sukoba interesa za sve velike javne ugovore, koncesije, subvencije i državnu pomoć kao i imenovanja u javnim preduzećima. Pre donošenja odluke obavezna je provera istorije poslovanja firme, stvarnog vlasništva, povezanih podizvođača, povezanih lica kao i veze sa funkcionerima, tenderske komisije, direktorima javnih preduzeća, finansijerima političkih stranaka.
  2. Crveni alarmi se uključuju u slučaju identifikacije političke povezanosti ponuđača sa državnim funkcionerima, u slučaju jedinog ili nepoznatog ponuđača, u slučaju naglog rasta vrednosti ugovora i novih aneksa bez jasnog osnova, neuobičajenih rokova plaćanja i vlasništva iz zemalja koje su poreski rajevi. U slučaju da se pojavi crveni alarm, ugovor ne može biti potpisan ili isplaćen dok nadležni organ ne izda pisano mišljenje.
  3. Vlada za svaki veliki državni posao ima obavezu da javno objavi dosije projekta koji sadrži sve odluke, ugovore, anekse, finansijsku dokumentaciju.
  4. Uvodi se javni registar isključenih ponuđača - crna lista/debarment lista. Firmama i povezanim licima koja su pravosnažno osuđena ili isključena zbog korupcije, prevare u javnim nabavkama, nameštanja ponuda, mita, pranja novca ili teškog neispunjenja ugovora automatski se blokira učešće u javnim nabavkama i poslovima finansiranim javnim novcem. Period isključenja traje 3–10 godina, srazmerno težini povrede, uz javno obrazloženje, pravo na pravni lek i redovno ažuriranje registra.
12 Kraj nedodirljivima: nulta tolerancija na korupciju Predloži promenu

Nacionalni fond za povraćaj opljačkanog novca

Cilj kom stremimo

Novac koji je oduzet kroz sudski proces u predmetima visoke korupcije ne sme da se zagubi u budžetu države, već mora biti vraćen građanima i mora imati svoj javni trag. Fond mora da uspostavi direktnu vezu između borbe protiv korupcije, zaplenjene imovine i vidljivih ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, lokalnu infrastrukturu i jačanje institucija. Model upravljanja Fondom mora biti pravno održiv i zasnovan na evropskim standardima koji dopuštaju građansko oduzimanje imovine funkcionera koja se ne može objasniti i prebacivanje tereta objašnjenja porekla imovine kada država prethodno pokaže ozbiljnu nesrazmeru između zakonitih prihoda i imovine.

Promene koje dolaze
  1. Formira se javni Fond za povraćaj opljačkanog novca u koji se slivaju pravnosnažno oduzeta imovina, naplaćeni posebni porez na imovinu čije se poreklo ne može objasniti i sredstva povraćena iz inostranstva. Ovo je poseban Fond Republike čija sredstva ne idu na račun u državni budžet.
  2. Fond podnosi godišnji izveštaj Narodnoj skupštini i uz izveštaj dostavlja pregled svih priliva i odliva, kao ni portfolio fonda. Svaka uplata i isplata iz fonda javno se objavljuje u realnom vremenu, sa izvorom sredstava, iznosom, namenom, korisnikom i statusom realizacije.
  3. Raspodela sredstava utvrđuje se zakonom, bez diskrecione odluke fonda ili Vlade: 40% za zdravstvo i obrazovanje, 25% za lokalnu infrastrukturu, 20% za jačanje antikorupcijskih, tužilačkih i sudskih kapaciteta, 10% za podršku žrtvama korupcije i uzbunjivačima, 5% za rezervu fonda i međunarodne postupke povraćaja imovine.
  4. Za imovinu funkcionera i povezanih lica čije se poreklo ne može opravdati uvodi se poseban građanski postupak. Država prvo dokazuje nesrazmeru između zakonitih prihoda i imovine, a zatim lice mora da verodostojno objasni da je poreklo imovine stečeno na zakonit način. Postupak se vodi uz sudsku kontrolu, pravo na žalbu i zaštitu savesnih trećih lica.
13 Kraj nedodirljivima: nulta tolerancija na korupciju Predloži promenu

Kriminalistička policija pod nalogom javnog tužioca i nova profesionalna bezbednosna služba

Cilj kom stremimo

Zaustavljanje političke kontrole krivičnih istraga u okviru MUP-a i bezbednosnih struktura. Tužilac mora imati stvarnu komandu nad policijom u predistražnom i istražnom postupku, dok se kompromitovana i kadrovski osakaćena BIA zamenjuje potpuno novom, profesionalnom bezbednosnom službom sa jasnim zakonskim mandatom, depolitizovanim kadrovima i snažnim parlamentarnim, sudskim i tužilačkim nadzorom. Bezbednosna služba se uključuje u rad kada postoje elementi organizovanog kriminala, trgovine oružjem, narkoticima, regionalnih ili međunarodnih mreža, uz obaveznu zakonitu koordinaciju sa tužilaštvom i zabranu političke zloupotrebe.

Promene koje dolaze
  1. Policija u predistražnom i istražnom postupku postupa po nalozima tužioca, uz obavezne rokove, digitalni trag i time-stamp svake radnje.
  2. Zabranjuje se paralelno izveštavanje ministra, kabineta, političkog vrha ili neovlašćenih lica o predmetu.
  3. Tužilac dobija pravo da traži zamenu policijskog službenika koji opstruiše predmet, a nepostupanje po nalogu tužioca postaje disciplinski i krivično relevantno.
  4. Uvodi se protokol za sukob nadležnosti koji u predmetima visoke korupcije Specijalnom antikorupcijskom tužilaštvu daje primat na preuzimanje predmeta od lokalne policije.
  5. Tužilac koji vodi predmet ima prioritet naloga prema svim policijskim jedinicama.
  6. Formira se potpuno nova, profesionalna bezbednosna služba sa jasnim mandatom, proverom integriteta, depolitizovanom kadrovskom obnovom i posebnim pravilima za postupanje u bezbednosno osetljivim predmetima korupcije.
  7. Nova bezbednosna služba učestvuje u predmetima visoke korupcije samo kada postoje bezbednosni elementi, organizovani kriminal, trgovina oružjem, narkoticima ili regionalne i međunarodne mreže, uz pisani trag saradnje sa tužilaštvom i zabranu korišćenja službe kao partijskog ili kartelskog instrumenta.
  8. Uspostavlja se jasnija koordinacija tužilaštva i policije u postupanju po prijavama izborne korupcije, uz posebnu evidenciju predmeta, okvirne rokove za postupanje i redovno zbirno izveštavanje o preduzetim radnjama.
14 Kraj nedodirljivima: nulta tolerancija na korupciju Predloži promenu

Sudije i tužioci po meritumu, ne na taster politike

Cilj kom stremimo

Izbor, napredovanje i odgovornost sudija i tužilaca mora da se zasniva na njihovom znanju, integritetu, rezultatima rada i javno definisanim i proverenim kriterijumima. Reforma mora da preseče uticaj politike na rad i napredovanje u sistemu pravosuđa i uvede javnu odgovornost VSS-a i VST-a za svaku odluku.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se javna merit-lista za svaki izbor i napredovanje sudija i tužilaca. Objavljuju se bodovi, biografije, intervju i obrazloženje izbora. VSS i VST se prilikom izbora kandidata moraju voditi ovom listom. Odstupanje u izboru je moguće samo među prva tri kandidata uz javno obrazloženje.
  2. Uvodi se javni registar glasanja članova VSS/VST po izborima, napredovanjima i disciplinskim predmetima.
  3. Za sistemske izmene pravilnika o bodovanju obavezna je javna konsultacija, obrazloženje usklađenosti sa evropskim standardima i, po potrebi, mišljenje Venecijanske komisije.
15 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Novi model subvencija - državna pomoć samo za firme koje povećavaju produktivnost, izvoz i jačaju domaću privredu

Cilj kom stremimo

Subvencije su se do sad dodeljivale uglavnom stranim kompanijama koje su donosile tehnologije sa niskom dodatnom vrednošću. Državna pomoć mora da se veže za produktivnost, nove tehnologije, izvoz, više zarade i snažno uključivanje domaćih firmi u lance dobavljača. Podrška države se može dodeliti samo projektima koji donose merljiv razvojni efekat i koji se ne bi realizovao u istom obimu bez podrške države.

Promene koje dolaze
  1. Državna pomoć dodeljuje se samo projektima koji donose merljiv razvojni efekat: novu tehnologiju, automatizaciju, istraživanje i razvoj, rast produktivnosti, izvoz, zarade iznad lokalnog sektorskog proseka, obuke radnika, zelenu i digitalnu transformaciju, razvoj nerazvijenih regiona ili uključivanje domaćih firmi u lance dobavljača.
  2. Svaki korisnik podrške podnosi razvojni dosije: opis tehnologije, investicioni plan, broj i strukturu radnih mesta, plan obuka, očekivani rast produktivnosti, izvozni plan, plan uključivanja domaćih dobavljača i analizu troškova i koristi. Za podršku veću od milion evra uvodi se nezavisna prethodna procena razvojnih efekata.
  3. Državna pomoć ne može biti odobrena projektima koji se svode na prosto sklapanje proizvoda bez transfera znanja, niske zarade, poreski dug, kršenje radnih prava, netransparentno vlasništvo, veze sa poreskim rajevima ili investicije koje bi se realizovale i bez javne podrške.
  4. Isplata podrške vrši se u tranšama i vezuje za rezultate. Prvi deo isplaćuje se po potpisivanju ugovora, drugi posle realizacije investicije i obuka, a poslednji tek posle dokazanog efekta u odnosu na ciljeve iz ugovora. Ako korisnik ne ispuni ciljeve, aktivira se povraćaj pomoći sa kamatom.
  5. Veliki investitori dobijaju obavezu da otvore nabavne kategorije za domaće firme, provere njihove kapacitete, omoguće probne isporuke i jednom godišnje objave koliko je domaćih preduzeća ušlo u njihov lanac dobavljača.
  6. Zabrana izvoza sirovih ruda i neprerađenog drveta iz zemlje i uvođenje podsticaja za izgradnju kapaciteta za obradu ruda u Srbiji.
16 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Izbalansiran regionalni razvoj: 10 novih regionalnih motora rasta

Cilj kom stremimo

Srbija mora da ulaže i uravnoteženo razvija sve svoje krajeve da bi se ekonomska moć decentralizovala van Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca. Potrebno je uspostaviti 10 regionalnih centara u okviru koji naprave investicione zone, funkcionalna tržišta rada i organizovani lanci dobavljača. Regionalni motori se ne biraju politički, već prema javnim kriterijumima razvojne sposobnosti i potencijala da povuku okolne opštine.

Promene koje dolaze
  1. Privredni razvoj Srbije organizuje se oko četiri nacionalna čvora — Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac — i 10 novih regionalnih motora rasta. Cilj je da se investicije, radna mesta, infrastruktura i usluge razvijaju i van najvećih centara.
  2. Regionalni motori rasta biraju se javnim bodovanjem, prema demografskom potencijalu, dostupnosti radne snage, saobraćajnoj povezanosti, energetskim kapacitetima, industrijskim zonama, postojećoj privrednoj bazi, obrazovnim kapacitetima i mogućnosti da povežu okolne opštine.
  3. Svaki regionalni motor dobija funkcionalni prsten opština u zoni od 30 do 60 minuta putovanja. Ta zona se tretira kao jedinstvena privredna zona rada, dobavljača, stanovanja, obrazovanja, logistike i lokalne infrastrukture.
  4. Svaki regionalni motor dobija regionalni investicioni centar kao jedinstveni šalter za investitore i domaću privredu, minimalni infrastrukturni paket, katalog brownfield i greenfield lokacija i petogodišnji plan razvoja.
17 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Seča parafiskalnih nameta

Cilj kom stremimo

Privreda Srbije se guši u parafiskalnim nametima. Neophodno je ukinuti skrivene poreze koji se naplaćuju pod nazivom taksi, naknada, obaveznih članarina bez stvarne usluge itd. Svaki neporeski namet mora imati jasnu uslugu, cenu, pravni osnov i korisnika; sve ostalo se ukida ili otvoreno pretvara u porez kroz zakon i budžet.

Promene koje dolaze
  1. Zakonom se uvodi jasna podela na poreze, doprinose, takse i naknade. Svi parafiskalni nameti koji nemaju stvarnu javnu uslugu, korisnika, metodologiju obračuna i zakonski osnov ukidaju se.
  2. U prvom talasu ukidaju se ili radikalno preUređuju firmarina, obavezne članarine bez direktne usluge, duplirane lokalne komunalne takse, takse za potvrde koje država već ima u registrima, nesrazmerne naknade, paušalne ekološke naknade za firme bez stvarnog zagađujućeg rizika i sektorske naknade koje finansiraju administraciju umesto konkretne usluge.
  3. Nijedan republički, pokrajinski, lokalni ili agencijski namet ne može se naplatiti ako nije upisan u Centralni registar neporeskih davanja. Registar sadrži cenu, pravni osnov, metodologiju obračuna, nadležni organ i mogućnost elektronskog plaćanja.
  4. Lokalne samouprave više ne mogu samostalno uvoditi nove namete. Država propisuje zatvoren katalog dozvoljenih lokalnih dažbina i maksimalne raspone, a opštine mogu odrediti samo visinu unutar tog okvira.
  5. Katalog neporeskih davanja revidira se svake dve godine kroz javne konsultacije sa privredom, lokalnim samoupravama i civilnim sektorom.
18 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Giljotina propisa 2.0

Cilj kom stremimo

Propisi u Srbiji moraju biti kraći i jasniji da bi poslovanje bilo jeftinije. Cilj je da se administrativni trošak poslovanja smanji najmanje za 25%, a za mala i srednja preduzeća najmanje za 35%. Država ukida nepotrebne dozvole, potvrde, obrasce, takse i naknade. Podatke koje već ima u službenim evidencijama pribavlja sama, po službenoj dužnosti. Svaka nova obaveza za privredu može se uvesti samo ako se istovremeno ukine ili pojednostavi postojeća obaveza većeg troška. Cilj je da preduzetnici manje vremena troše na papirologiju, šaltere i čekanje, a više na proizvodnju, zapošljavanje, izvoz i rast.

Promene koje dolaze
  1. Jedinstven javni registar svih obaveza za privredu: država pravi javan spisak svih dozvola, saglasnosti, licenci, obrazaca, izveštaja, taksi i naknada. Ono što nije u registru, sa jasnim pravnim osnovom, rokom, cenom i nadležnim organom, ne može se tražiti od firme.
  2. Ukidanje nepotrebnih procedura, taksi i naknada: svaka procedura se proverava: čemu služi, koliko košta i koliko traje. Nepotrebne procedure se ukidaju, duplirane se spajaju, a one koje ostaju skraćuju se i digitalizuju.
  3. Država sama pribavlja podatke iz službenih evidencija: firma više ne dostavlja podatke koje država već ima u APR-u, Poreskoj upravi, katastru, CROSO, carini, sistemu e-faktura ili drugoj javnoj bazi. Nepovezane baze rešava država, ne privreda.
  4. Ćutanje uprave znači odobrenje u niskorizičnim postupcima: u rutinskim postupcima, ako organ ne odluči u zakonskom roku, zahtev se smatra odobrenim. Izuzetak su oblasti gde postoji stvarni rizik po bezbednost, zdravlje, životnu sredinu, javni novac ili sprečavanje pranja novca.
  5. Inspekcije po riziku: uredne firme imaju manje kontrola, više elektronskih provera i rok da isprave manje nepravilnosti. Nadzor se usmerava na fantomske firme, ponavljače prekršaja i one koji ugrožavaju radnike, potrošače, budžet ili konkurenciju.
  6. Jedinstveni digitalni nalog za poslovanje sa državom: svi postupci sa državom vode se kroz jedan digitalni nalog - jedan status predmeta, jasan rok, jedna elektronska uplata i jedan trag komunikacije. Firma prati predmet na jednom mestu, a uprava osigurava procese u pozadini.
19 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Novi zakon o deviznom poslovanju: SEPA, izvoz usluga i slobodnije prekogranično poslovanje

Cilj kom stremimo

Srbija mora da ukine nepotrebna ograničenja u deviznom poslovanju i prekograničnim plaćanjima. Cilj je da izvoznici usluga, IT firme, SaaS kompanije, konsultanti i domaće firme koje posluju sa inostranstvom mogu da rade brzo, digitalno i bez suvišnog dokazivanja svake devizne transakcije. Devizno poslovanje prelazi na kontrolu po riziku. Uredne firme dobijaju jednostavniji režim: manje dokumentacije, brža plaćanja, elektronsku proveru i jasna pravila za poslovanje sa povezanim licima. Stroža kontrola usmerava se na rizične transakcije, pranje novca, izbegavanje poreza i nezakonito iznošenje kapitala. Srbija treba da štiti finansijski sistem, ali ne sme da koči privredu koja izvozi, privlači devize i posluje na globalnom tržištu.

Promene koje dolaze
  1. Menja se osnovna logika deviznog poslovanja: dozvoljeno je sve što zakonom nije izričito zabranjeno. Ukida se praksa da firma za svaku redovnu uplatu i isplatu unapred dokazuje banci osnov transakcije.
  2. Redovna poslovna plaćanja i naplate iz inostranstva obavljaju se bez prethodne dokumentarne kontrole banke: roba, usluge, softver, SaaS, platforme, licence, autorske naknade, konsalting, marketing, cloud usluge, pretplate, izvoz digitalnih usluga i poslovanje sa povezanim firmama.
  3. Dokumentacija se čuva u firmi, a kontrola se sprovodi naknadno, elektronski i po proceni rizika. Nadzor vrše NBS, Poreska uprava i Uprava za sprečavanje pranja novca.
  4. Prekogranično finansiranje prelazi na jednostavno elektronsko naknadno izveštavanje: krediti iz inostranstva, zajmovi među povezanim licima, garancije, depoziti, ulaganja u ćerke firme u inostranstvu i onlajn naplata iz inostranstva.
  5. Ukidaju se suvišne šifre osnova, papirna obaveštenja, prethodne najave priliva i vraćanje uplata zbog formalnih nedostataka, kada ne postoji rizik od pranja novca, poreske zloupotrebe ili kršenja sankcija.
  6. Za SEPA plaćanja uvodi se režim kao za domaća poslovna plaćanja: standardizovan nalog, transparentna naknada i bez dodatne srpske dokumentacije pre izvršenja.
  7. NBS ne može podzakonskim aktom ponovo uvesti prethodnu dokumentarnu kontrolu za transakcije koje su zakonom stavljene na listu sigurnih transakcija.
20 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Open Finance Serbia: veći pristup kapitalu za brz rast firmi

Cilj kom stremimo

Firme moraju brže da dolaze do finansiranja na osnovu stvarnog poslovanja. Bankarski podaci, e-fakture, poreska istorija i istorija plaćanja koriste se, uz saglasnost firme, kao osnov za brži kredit, faktoring, obrtni kapital i finansijsko-tehnološke usluge. Cilj je da dobre firme, posebno mala i srednja preduzeća, lakše dobiju novac za rast, likvidnost, izvoz i nove investicije, uz punu kontrolu nad svojim podacima.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se otvorena finansijska infrastruktura. Firma, uz sopstvenu saglasnost, može bezbedno da podeli svoje bankarske i finansijske podatke sa ovlašćenim pružaocima usluga.
  2. Banke moraju da obezbede standardizovane API pristupe za uvid u podatke o računu i iniciranje plaćanja. Korisnik u svakom trenutku vidi kome je dao pristup, kojim podacima, na koji rok, i može ga opozvati jednim klikom.
  3. Uvodi se digitalni kreditni pasoš malog preduzeća. Mala firma kreditnu sposobnost dokazuje digitalnim dosijeom iz sistema e-faktura, poreske istorije, bankarskog dosijea i kreditnog biroa.
  4. Za firme koje nemaju punu istoriju e-faktura uvodi se prelazni režim. Kao dokaz poslovanja koriste se bankarski tokovi, poreska istorija, APR izveštaji, ugovori, POS promet, izvozna dokumentacija i istorija plaćanja doprinosa.
  5. Pokreće se digitalno finansiranje faktura: diskont faktura, brzi faktoring i obrtni kapital na osnovu stvarnog toka poslovanja, a ne samo hipoteke i kolaterala.
  6. Regulatorni testni prostor NBS-a omogućava testiranje finansijsko-tehnoloških rešenja u oblastima plaćanja, otvorenog bankarstva, faktoringa, procene rizika, ugrađenih finansijskih usluga i SEPA usluga.
  7. Testiranje se sprovodi uz zaštitu podataka, snažnu autentifikaciju korisnika, pravila protiv pranja novca i nadzor nad algoritmičkim odlučivanjem.
21 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Poreski sistem za rast firmi - 0% na reinvestiranu dobit, jednostavan režim za male biznise i Poreska uprava 2.0

Cilj kom stremimo

Poreski sistem mora biti jednostavan, predvidiv i podsticajan za rast. Mora da podstiče investiranje, izvoz, rast kompanija i uredno poslovanje. Zato je cilj da male firme dobiju jednostavniji režim: manje obrazaca, manje nepotrebnih prijava, više unapred popunjenih podataka i jasnija pravila, bez ukidanja prava koja već imaju. Poreska uprava prelazi na digitalnu kontrolu po riziku. Uredni obveznici imaju manje kontrola i bržu komunikaciju sa državom, a nadzor se usmerava na rizične transakcije, izbegavanje poreza, fantomske firme i one firme koje ponavljaju prekršaje.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se porez od 0% na reinvestiranu dobit.
  2. Porez na dobit se snižava na 12% i plaća se kada se dobit izvlači iz firme.
  3. Oporezuje se isplata dividende, otkup udela, pozajmica vlasniku, plaćanje privatnih troškova, transakcije sa povezanim licima i svaki drugi oblik prikrivene raspodele dobiti.
  4. Uredna firma dobija jedan digitalni poreski račun sa pregledom svih obaveza, pretplata, dugovanja, rokova, PDV povraćaja, opomena i statusa predmeta.
  5. Država više ne traži podatke koje već ima u eFakturama, APR-u, CROSO-u, eFiskalizaciji i poreskim evidencijama.
  6. Poreske kontrole usmeravaju se na rizične subjekte: lažne fakture, fiktivni promet, povezane firme, izvlačenje dobiti, poreske šeme i rad na crno. Uredni obveznici dobijaju manje kontrola, brži povraćaj PDV-a i upozorenje za prvu manju grešku.
  7. Poreska mišljenja postaju obavezujuća prethodna mišljenja. Poreska uprava ili Ministarstvo finansija moraju u roku da kažu kako se transakcija oporezuje, a obveznik koji postupi po tom mišljenju ne može biti naknadno kažnjen zbog promene tumačenja.
  8. Stvarni preduzetnici, frilenseri i izvoznici usluga dobijaju jasna pravila kada posluju kao samostalan biznis, a kada je reč o prikrivenom zapošljavanju.
22 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

CEOP 2.0: jedinstven digitalni tok od parcele do upisa objekta

Cilj kom stremimo

Komplikovane građevinske dozvole i spore procedure ograničavaju gradnju i podižu cenu kvadrata. Srbija zato uvodi CEOP 2.0 - jedan digitalni postupak u kom investitor odmah vidi status parcele, plansku namenu, potrebne uslove, saglasnosti, priključke, rokove i odgovorne organe. Ubrzanje postupaka ne znači zaobilaženje imovinskih, ekoloških, bezbednosnih ili drugih pravila. Naprotiv: sve provere ulaze u jedan transparentan sistem, sa jasnim rokovima, javnim tragom i odgovornošću svakog organa koji učestvuje u postupku. Kako bi se otkočio razvoj, neophodno je da Srbija postane jedna od evropskih zemalja sa najbržim putem do građevinske dozvole i uređene gradnje.

Promene koje dolaze
  1. CEOP se unapređuje iz portala za podnošenje zahteva u jedinstveni digitalni investicioni dosije parcele. Investitor pre kupovine ili ulaska u projekat vidi planski status parcele, vlasništvo, zabeležbe, infrastrukturne kapacitete, potrebne saglasnosti, obaveze procene uticaja na životnu sredinu, rokove i nadležne organe.
  2. Uvode se tri trake za izdavanje dozvola. Zelena traka važi za niskorizične radove, kroz prijavu i naknadnu kontrolu. Standardna traka važi za obične objekte, kroz ubrzanu objedinjenu proceduru. Crvena traka važi za složene projekte, sa jednim državnim koordinatorom i punom tehničkom, imovinskom, ekološkom i bezbednosnom proverom.
  3. CEOP automatski povlači podatke iz katastra, katastra vodova, planskih dokumenata, javnih preduzeća, registara postupaka procene uticaja na životnu sredinu, eUprave i APR-a. Investitor ne dokazuje ponovo ono što država već ima u svojim evidencijama.
  4. Imaoci javnih ovlašćenja dobijaju garantovane rokove, javni prikaz učinka i odgovorno lice za svaki predmet. Ako rok bude probijen bez zakonskog razloga, investitor dobija pravo na naknadu štete ili prelazak postupanja na drugi nadležni organ ili državnog koordinatora.
  5. Upotrebna dozvola automatski pokreće upis prava svojine u katastar i evidentiranje komunalnih vodova po službenoj dužnosti. Procena uticaja na životnu sredinu, strateška procena, zaštita kulturnih dobara, protivpožarna zaštita i imovinsko-pravni uslovi ulaze u isti digitalni tok, ali se ne preskaču.
23 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

AI produktivnost za MSP - tehnologija za rast produktivnosti, ne za prezentacije

Cilj kom stremimo

Usvajanje veštačke inteligencije postaje jedan od ključnih izvora konkurentnosti u narednoj deceniji. Srbija zato uvodi podršku malim i srednjim preduzećima za brzu primenu AI alata u svakodnevnom poslovanju. Firme dobijaju vaučere, stručnu podršku i gotova rešenja za uvođenje AI alata u proizvodnju, prodaju, administraciju, korisničku podršku, kontrolu kvaliteta, planiranje zaliha i finansijsko upravljanje. Cilj je da mala i srednja preduzeća smanje troškove, skrate vreme obavljanja poslova, smanje greške i škart, otklone operativska uska grla i brže rastu.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se AI vaučer za mala i srednja preduzeća u vrednosti od 5.000 do 75.000 evra, uz učešće firme od 20% do 40%. Vaučer se koristi za projekte koji smanjuju administrativno vreme, škart, rok isporuke, trošak prodaje i korisničke podrške, ili poboljšavaju planiranje proizvodnje, naplatu i elektronsku trgovinu.
  2. Vaučer pokriva konkretne AI primene: automatsku obradu dokumenata, planiranje zaliha, prediktivno održavanje, optimizaciju proizvodnje, prodajni CRM, naplatu, korisničku podršku, prevod i lokalizaciju za izvoz, elektronsku trgovinu i analizu troškova.
  3. Vaučer se ne može koristiti za opštu digitalnu opremu, marketing bez merljivog efekta ili konsultantske prezentacije. Firma mora da obezbedi sopstveno učešće, početno merenje produktivnosti i ciljane vrednosti poboljšanja.
  4. Efekat programa meri se posle 12 meseci. Rezultati se objavljuju zbirno po sektorima, regionima i veličini firme: ušteda sati, smanjenje škarta, skraćenje rokova, rast prodaje, rast izvoza, smanjenje troškova i povraćaj investicije.
24 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Startup viza, regulatorni testni prostor i kapital za skaliranje

Cilj kom stremimo

Inovacije moraju postati jedan od glavnih izvora rasta srpske privrede. Reforme zato grade okruženje u kom domaće kompanije, startapi, tehnološke firme i privatni kapital mogu brzo da rastu iz Srbije ka regionalnom i evropskom tržištu. Država uvodi jednostavniji regulatorni režim za inovativne firme, brži vizni postupak za osnivače i visoko kvalifikovane stručnjake, kao i co-investment fond u kom privatni kapital donosi investicione odluke. Cilj je uspostavljanje pravila, okvir za podršku finansiranju i institucionalnu podršku u kojima najbolje ideje, timovi i kompanije mogu brže da dođu do kapitala, talenata i tržišta.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se međusektorski regulatorni testni prostor za fintech, osiguravajuću tehnologiju, zdravstvenu tehnologiju, veštačku inteligenciju, digitalni identitet i nove finansijsko-digitalne usluge. Inovacije se testiraju ograničeno, uz zaštitu korisnika, nadzor regulatora i jasan put do pune dozvole za rad.
  2. Uvodi se startup viza za strane osnivače koji u Srbiji razvijaju proizvod, osnivaju firmu, zapošljavaju ljude ili privlače kapital.
  3. Osniva se fond fondova za startape i brzorastuće firme. Javni novac ulaže se samo zajedno sa privatnim investitorima i pod istim tržišnim uslovima. Država ne bira firme političkom odlukom, već investicije odobrava nezavisni investicioni odbor po jasnim i unapred objavljenim kriterijumima.
  4. Pooštrava se režim poreskih olakšica za intelektualnu svojinu. Olakšice mogu da koriste samo firme koje u Srbiji imaju stvarni razvojni tim, dokazive troškove istraživanja i razvoja i intelektualnu svojinu nastalu radom u Srbiji.
  5. Pravo na olakšicu dokazuje se evidencijama o zaposlenima, troškovima razvoja, tehničkom dokumentacijom, ugovorima, patentima ili softverom koji je stvarno razvijen u zemlji.
  6. Država podržava startape kroz jasna pravila poslovanja, razvoj talenata, pristup kapitalu, regulatorni testni prostor, startup vizu i poreske podsticaje za stvarni razvoj proizvoda i usluga u Srbiji.
25 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Univerziteti, instituti i privreda zajedno - primenjeni istraživanje i razvoj, transfer tehnologije i izdvojene firme

Cilj kom stremimo

Nauka mora da postane jedan od izvora nove tehnologije, produktivnosti i rasta privrede. Srbija zato jača vezu između fakulteta, instituta i kompanija, kako bi znanje koje se finansira javnim novcem brže dolazilo do primene u privredi. Fakulteti i instituti zadržavaju akademsku autonomiju, ali deo finansiranja vezuje se za rezultate primenjenih istraživanja: patente, prototipove, industrijske doktorske studije, zajedničke projekte sa kompanijama, transfer tehnologije i nove proizvode. Cilj je da Srbija više znanja pretvara u proizvode, izvoz, nove firme i dobro plaćena radna mesta.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se nacionalni sistem transfera tehnologije. Veći državni fakulteti i instituti dobijaju kancelarije koje pomažu istraživačima da zaštite patente, softver i druge rezultate rada, zaključe ugovore sa firmama, licenciraju tehnologiju i osnuju spin-off firme.
  2. Uvode se standardni ugovori, jasna pravila o intelektualnoj svojini i model podele prihoda između istraživača, institucije i investitora. Istraživači mogu da osnivaju spin-off firme iz javno finansiranog istraživanja, budu suvlasnici ili savetnici i zadrže vezu sa matičnom institucijom, uz zaštitu javnog interesa i sprečavanje sukoba interesa.
  3. Deo javnog finansiranja instituta i fakulteta vezuje se za merljive rezultate saradnje sa privredom: ugovore sa firmama, patente, licence, spin-off firme, industrijske doktorate, Horizon Europe projekte, prototipove, sertifikovane laboratorije i rešene tehnološke probleme domaćih preduzeća.
  4. Država podstiče zajedničke laboratorije univerziteta, instituta i privrede za razvoj novih proizvoda, tehnologija i industrijskih rešenja. Prioritet su agro-biotehnologija i hrana, veštačka inteligencija i industrijski softver, robotika i automatizacija, električna mobilnost i baterije, napredni materijali, zelena energija i energetska efikasnost.
  5. Uvodi se vaučer za primenjeno istraživanje i razvoj. Firma dobija sufinansiranje kada tehnološki, proizvodni ili izvozni problem rešava sa akreditovanim fakultetom, institutom ili istraživačkim timom.
  6. Vaučer iznosi do 7.500 evra za mikro firme, 20.000 evra za male firme, 50.000 evra za srednje firme, 120.000 evra za konzorcijume malih i srednjih preduzeća i 200.000 evra za duboke tehnološke ili industrijske prototipove, uz obavezno sopstveno učešće firme.
  7. Zakonom se uvode industrijski doktorati. Doktorand tokom studija radi na konkretnom problemu firme, uz zajedničko mentorstvo profesora i industrijskog mentora. Cilj je više domaće tehnologije, novih proizvoda, patenata, izvoza znanja i firmi koje rastu iz srpskih laboratorija.
26 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Poljoprivreda i prehrambena industrija kao izvozni motor - od sirovine do proizvoda visoke vrednosti

Cilj kom stremimo

Poljoprivreda je velika razvojna šansa Srbije. Država zato usmerava podršku u ono što povećava prinose, stabilnost proizvodnje i vrednost izvoza: navodnjavanje, skladištenje, preradu, standarde kvaliteta i bolji pristup međunarodnom tržištu. Podsticaji se vezuju i za konkretan rezultat: veći prinos, manje gubitke, bolji kvalitet, ugovoreni otkup, viši stepen prerade i veći izvoz. Cilj je da Srbija izvozi više hrane veće vrednosti, a ne samo sirovinu, i da mali proizvođači kroz zadruge, prerađivače i uređene lance snabdevanja dobiju sigurniji plasman i bolju cenu.

Promene koje dolaze
  1. Državna podrška poljoprivredi usmerava se ka onome što povećava prihod poljoprivrednika: navodnjavanju, skladištenju, hladnjačama, preradi, pakovanju, sertifikatima, organskoj proizvodnji, zaštićenom geografskom poreklu, bezbednosti hrane i digitalnoj poljoprivredi.
  2. Uvodi se program „Od njive do izvoza". Dodatnu podršku dobijaju proizvođači, zadruge i prehrambene firme koje imaju ugovoren otkup, plan kvaliteta, standarde bezbednosti hrane i jasan put da proizvod prerade, upakuju i plasiraju na domaće ili izvozno tržište.
  3. Prioritet u novim podsticajima imaju projekti koji povećavaju prinos, smanjuju gubitke, uvode standarde kvaliteta i bezbednosti hrane, otvaraju izvoz i povezuju male proizvođače sa prehrambenom industrijom.
  4. Formiraju se regionalni agro-prehrambeni klasteri povezani sa regionalnim motorima rasta: voće i povrće, mleko, meso, žitarice i uljarice, vino, organska proizvodnja, semenarstvo, hrana za kućne ljubimce, funkcionalna hrana i proizvodi sa zaštićenim geografskim poreklom.
  5. Uvodi se brza traka za IPARD. Pozivi postaju standardizovani, dokumentacija unapred poznata, prijava digitalna, rokovi obrade obavezni, a ugovaranje i isplate vidljivi u javnom pregledu.
  6. Uvodi se nacionalni program usklađivanja sa EU standardima za hranu: HACCP, Global G.A.P, organska proizvodnja, kvalitet mleka, dobrobit životinja, sledljivost, kontrola ostataka pesticida i laboratorijska kontrola za izvoz.
  7. Mali proizvođači povezuju se kroz zadruge, lokalne agro-centre i digitalne savetodavne službe, kako bi zajedno nabavljali robu i opremu, skladištili, pakovali, kontrolisali kvalitet i lakše prodavali robu prehrambenoj industriji.
27 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Zaštita strateških resursa

Cilj kom stremimo

Srbija uvodi zaštitu strateških prirodnih resursa. Sirovine od nacionalnog značaja ne smeju se izvoziti kao sirova ruda ili koncentrat, već se moraju preraditi pre izvoza. Rudarski projekti mogu se odobriti samo ako ispunjavaju najviše ekološke, zdravstvene, bezbednosne i institucionalne standarde. Projekti koji nose visok rizik po životnu sredinu, zdravlje ljudi, vodne resurse ili javni interes se zaustavljaju. Cilj je da Srbija svoje prirodne resurse koristi odgovorno: sa više domaće prerade, više kontrole, više koristi za građane i bez ugrožavanja zdravlja i životne sredine.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se zabrana izvoza rude, koncentrata i drugih neprerađenih mineralnih sirovina od strateškog značaja. Izvoz je moguć samo za proizvode koji su prošli propisani stepen prerade u Srbiji, uz jasno definisane izuzetke za male količine, laboratorijske uzorke, reciklažne tokove i privremene tehnološke viškove.
  2. Prirodni resursi od strateškog značaja ostaju pod posebnim režimom javnog interesa. Zakonom se ograničava otuđenje, dugoročno raspolaganje i eksploatacija ruda, voda, šuma i drugih resursa kada to ugrožava javni interes, životnu sredinu, lokalne zajednice ili ekonomsku bezbednost zemlje.
  3. Uvodi se godišnji limit eksploatacije za strateške mineralne sirovine. Vlada, na osnovu mišljenja stručne komisije, utvrđuje maksimalni dozvoljeni obim eksploatacije po nalazištu, vodeći računa o rezervama, uticaju na životnu sredinu, potrebama domaće industrije i dugoročnom interesu države.
  4. Za prekomernu eksploataciju i izvoz niske dodate vrednosti uvodi se poseban fiskalni režim. Kompanije koje ostvaruju ekstraprofit korišćenjem prirodnih resursa plaćaju dodatni porez ili naknadu, a prihod se usmerava u lokalni razvoj, sanaciju životne sredine i fond za industrijsku preradu.
  5. Do daljnjeg se uvodi zabrana iskopavanja rude jadarita. Zabrana važi dok nezavisna domaća i međunarodna stručna revizija ne potvrdi da projekat ne ugrožava vodu, zemljište, zdravlje ljudi, poljoprivredu, biodiverzitet i dugoročni razvoj područja. Bez takve potvrde, bez pune javnosti dokumentacije i bez saglasnosti pogođenih lokalnih zajednica, eksploatacija jadarita ne može biti odobrena.
  6. Svi postojeći rudarski ugovori, dozvole i koncesioni aranžmani prolaze reviziju javnog interesa. Revizija obuhvata vlasničke odnose, rudnu rentu, poreski tretman, obaveze prerade u Srbiji, ekološke garancije, sanacione fondove, monitoring zagađenja i koristi za lokalnu zajednicu.
  7. Uspostavlja se javni registar strateških resursa i rudarskih obaveza. Registar sadrži podatke o dozvolama, količinama eksploatacije, izvozu, plaćenim naknadama, ekološkom monitoringu, inspekcijskim nalazima i obavezama kompanija prema državi i lokalnim zajednicama.
28 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

Država koja rešava zahtev u roku

Cilj kom stremimo

Građani i privreda dobijaju brzu i pouzdanu upravu. Svaka odluka, dokument, dozvola, potvrda ili odgovor mora biti dostavljen u zakonskom roku, elektronskim putem i bez toga da stranke obilaze šaltere. Uvodi se jasna odgovornost organa koji kasne. Građanin i privrednik više ne smeju da zavise od veza, urgencija i ličnog poznanstva, već od zakona, roka i prava na uslugu.

Promene koje dolaze
  1. Za najvažnije upravne postupke uvode se jedinstveni rokovi i javni uvid u status predmeta. Građanin u svakom trenutku vidi gde se njegov zahtev nalazi, ko postupa po predmetu, koji je zakonski rok, koliko postupak traje i koji organ kasni.
  2. Svaki predmet dobija digitalni trag: datum podnošenja, nadležni organ, odgovornu službu, sledeći korak u postupku i rok za odluku. Kada organ probije rok, kašnjenje se automatski evidentira i ulazi u javni izveštaj o radu uprave.
  3. Ćutanje uprave postaje javno merljiv problem. Institucije mesečno objavljuju koliko su predmeta rešile u roku, koliko kasni, koliko u proseku traje svaki postupak i koliko je podneto žalbi zbog nepostupanja.
  4. Podaci se objavljuju po organu, opštini i vrsti usluge, kako bi građani videli gde se najduže čeka, koji organi redovno probijaju rokove i gde se postupci rešavaju na vreme.
  5. Javne usluge se organizuju oko stvarnih životnih situacija: rođenje deteta, polazak u školu, pokretanje posla, kupovina stana, odlazak u penziju, socijalna pomoć, gradnja i dobijanje subvencija.
  6. Za svaki životni događaj građanin ili firma podnosi jedan zahtev, dobija jedan rok, jedan status predmeta i jasnu informaciju šta država sama pribavlja, šta nedostaje i kada sledi odluka.
  7. Rukovođenje u upravi se profesionalizuje. Rukovodioci se biraju na konkursima, v.d. stanja se strogo ograničavaju, a učinak institucija meri se rokovima, kvalitetom odluka i zadovoljstvom korisnika.
  8. Mišljenja RSJP-a i javne konsultacije postaju obavezan filter za propise. Uz svaki predlog zakona objavljuje se mišljenje RSJP-a, prihvaćene i odbijene primedbe i obrazloženje odluke.
  9. Zakon bez analize efekata, mišljenja RSJP-a i izveštaja o javnim konsultacijama ne može ući u proceduru.
29 Novi model rasta: privreda koja zna da raste Predloži promenu

NSZ kao služba za posao, veštine i drugu šansu

Cilj kom stremimo

Nacionalna služba za zapošljavanje postaje aktivna služba za zapošljavanje, a ne samo evidencija nezaposlenosti. Za svaku osobu koja traži posao utvrđuje se profil veština, prepreke za zapošljavanje, mogući poslodavci i obuka koju država treba da organizuje ili finansira. Svaki nezaposleni dobija individualni plan: savetovanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju, praksu, kontakt sa poslodavcima i praćenje ishoda posle zaposlenja. Poseban fokus imaju mladi, žene van tržišta rada, dugoročno nezaposleni, osobe 50+, osobe sa invaliditetom, Romi, radnici čija zanimanja nestaju i opštine sa visokom nezaposlenošću.

Promene koje dolaze
  1. NSZ se organizuje po modelu „jedna osoba - jedan savetnik - jedan plan“. Svaka osoba koja duže traži posao dobija svog savetnika, profesionalnu procenu znanja i veština, plan obuka, plan zapošljavanja i kontakte sa poslodavcima uz praćenje radnog statusa nakon zaposlenja.
  2. U svakoj filijali NSZ formiraju se dva tima: tim za građane i tim za poslodavce. Tim za građane radi procenu veština, karijerno savetovanje, obuke, praksu i podršku ranjivim grupama. Tim za poslodavce obilazi firme, prikuplja potrebe za radnicima, pravi liste slobodnih poslova i povezuje firme sa kandidatima koji zaista odgovaraju poslu.
  3. Uvodi se digitalni profil veština za svaku osobu na evidenciji NSZ. U njemu se vidi obrazovanje, radno iskustvo, veštine, obuke, zanimanja za koja je osoba spremna, zanimanja za koja može da se prekvalifikuje i prepreke za zapošljavanje, kao što su prevoz, briga o deci, invaliditet ili nedostatak prakse.
  4. NSZ dobija lokalne mape poslova i veština. Svaka filijala mora da zna koja zanimanja traže firme u njenom okrugu, koje veštine nedostaju, koje škole i obuke postoje i za koje poslove ima smisla plaćati prekvalifikaciju.
  5. Garancija za mlade širi se iz pilot faze u nacionalni sistem. Svaka mlada osoba koja nije zaposlena, ne studira i nije na obuci dobija u jasno određenom roku ponudu za posao, praksu, obuku ili nastavak obrazovanja. NSZ se povezuje sa školama, fakultetima, centrima za socijalni rad, lokalnim samoupravama i poslodavcima.
  6. Uvode se vaučeri za veštine i prekvalifikacije za nezaposlene, radnike u privatnom sektoru i ljude čija zanimanja nestaju. Vaučer može da se koristi kod akreditovanih pružalaca obuka, a država plaća obuku samo ako vodi ka zanimanjima za kojima postoji tražnja na tržištu rada.
  7. Obuke se planiraju prema stvarnoj tražnji za radnicima. Prioritet imaju digitalne veštine, zanati, nega i zdravstvo, podrška industriji, logistika, zelena ekonomija, poljoprivredna prerada i zanimanja potrebna lokalnoj privredi.
  8. Osobe sa invaliditetom dobijaju individualnu podršku za zapošljavanje: prilagođavanje radnog mesta, radnog mentora, podršku poslodavcu, obuku, pomoć u prevozu kada je potrebna i praćenje kvaliteta zaposlenja. Novac za profesionalnu rehabilitaciju usmerava se ka stvarnim radnim mestima i javno se prati.
  9. Za osobe koje se teško zapošljavaju uvodi se intenzivna podrška: češći razgovori sa savetnikom, kraći put do obuke, subvencionisana praksa, podrška za prvi posao i povezivanje sa socijalnim službama kada nezaposlenost nije jedini problem.
  10. NSZ prati ishod svake mere: ko je završio obuku, ko se zaposlio, koliko dugo je ostao na poslu, kolika je zarada i kod kog poslodavca. Programi koji ne vode do posla se menjaju ili ukidaju, a novac ide u mere koje daju rezultat.
  11. Uvodi se javni izveštaj po filijalama NSZ: broj ljudi na evidenciji, broj individualnih planova, broj uključenih u obuke, broj zaposlenih posle obuke, broj poslodavaca sa kojima se radi i rezultati za mlade, žene, osobe 50+, dugoročno nezaposlene i osobe sa invaliditetom.
  12. Savetnici u NSZ dobijaju novu obuku, manje administrativnog rada i jasne ciljeve. Njihov uspeh se meri time koliko su ljudi dobili dobar plan, obuku i posao, a ne samo time koliko je predmeta obrađeno.
30 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Obavezno srednje obrazovanje

Cilj kom stremimo

Nijedno dete ne sme da završi školu bez osnovnih znanja, veština i podrške za sledeći korak: nastavak školovanja, zaposlenje ili stručno osposobljavanje. Škole uvode sistem ranog prepoznavanja učenika koji su u riziku da napuste obrazovanje. Za svako takvo dete pravi se plan podrške, uz rad škole, roditelja, pedagoga, psihologa i lokalnih službi. Istovremeno, škola mora da prepozna talente učenika i da im omogući dodatni rad, mentorstvo, takmičenja, praksu i razvoj veština.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se obavezno i besplatno srednje obrazovanje za sve učenike u Srbiji.
  2. Uvodi se sistem ranog upozorenja i obavezna podrška za učenike koji su u riziku da napuste školu. Kada škola prepozna rizik, obavezna je da obezbedi podršku koja može uključivati besplatan prevoz, domski smeštaj, udžbenike, obroke, stipendije za deficitarna zanimanja, dopunsku nastavu, psihološko‑pedagošku pomoć i individualni plan završetka školovanja. Svaki učenik u riziku dobija mentora koji prati izostanke, uspeh, komunikaciju sa porodicom, pohađanje dopunske nastave i prakse, socijalnu podršku i realizaciju dogovorenog plana povratka u redovno školovanje. Mentor ne zamenjuje odeljenjskog starešinu, već pomaže školi da učenika zadrži u sistemu.
  3. Pokreće se program „Drugi pokušaj“ koji omogućava povratak u srednje obrazovanje kroz skraćene modularne programe, večernju i onlajn nastavu, priznavanje ranije stečenih znanja, plaćenu praksu, karijerno savetovanje i sertifikate koji vode ka zaposlenju ili nastavku školovanja.
  4. Lokalne samouprave imaju jasnu obavezu da spreče napuštanje srednje škole od strane deteta zbog siromaštva, udaljenosti ili nedostatka prevoza. Uvodi se poseban sistem praćenja koji proverava da li su obezbeđeni prevoz, domski smeštaj, obroci, udžbenici, stipendije i druga podrška za učenike u riziku. Ministarstvo svake godine javno objavljuje broj učenika u riziku, broj vraćenih u sistem, stopu napuštanja po opštinama i obrazovnim profilima, efekte mera podrške i ispunjenost obaveza lokalnih samouprava.
31 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Besplatni udžbenici i obroci - škola bez skrivenih troškova

Cilj kom stremimo

Obrazovanje mora biti zaista besplatno ijednako dostupno svakom detetu. Uspeh učenika ne sme da zavisi od prihoda porodice, mesta stanovanja ili mogućnosti da roditelji plaćaju dodatne troškove. Škola obezbeđuje osnovne uslove za učenje: besplatne udžbenike, obrok, školsku biblioteku, digitalni pristup i dodatnu podršku za decu iz siromašnih porodica i udaljenih sredina. Cilj je da svako dete ima istu polaznu šansu da uči, napreduje i razvije svoje sposobnosti.

Promene koje dolaze
  1. Svako dete u osnovnoj i srednjoj školi dobija besplatne udžbenike.
  2. Uvodi se jedan besplatan školski obrok dnevno za učenike osnovnih i srednjih škola. Program se uvodi fazno: prvo u osnovnim školama, siromašnim opštinama, za decu iz socijalno ugroženih porodica, u školama sa produženim boravkom i u školama sa visokim rizikom od napuštanja obrazovanja. Nakon prve faze, besplatan obrok se širi na svu decu u osnovnom obrazovanju, a zatim i na srednje škole.
  3. Javnost može da prati sprovođenje programa besplatnih obroka na nivou države i za svaku školu pojedinačno. Ministastvo objavljuje broj dece koja dobijaju besplatan obrok, cenu po obroku, daje spisak dobavljača, izveštaj o kvalitetu hrane, nalaze sanitarne kontrole; objavljuje se broj škola bez kuhinje, dinamika širenja programa i procena uticaja ovog programa na zdravlje dece i obrazovne ishode.
32 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

PISA kvantni skok - osnovne veštine umesto bubanja

Cilj kom stremimo

Škola mora da se okrene onome što deca zaista znaju i umeju. Nastava se usmerava na razumevanje, primenu znanja i osnovne veštine: čitanje sa razumevanjem, kritičko mišljenje, matematiku, naučnu pismenost, logiku i rešavanje problema. Srbija uvodi redovno merenje stvarnog znanja učenika, a ne samo broja obrađenih lekcija. Rezultati se koriste za unapređenje nastave, dodatnu podršku učenicima i bolju obuku nastavnika. Istovremeno, sistem prepoznaje i razvija najtalentovanije učenike kroz specijalizovane programe, mentorstvo i centre za istraživanje, kulturu, tehnologiju i sport, po uzoru na najbolja iskustva Istraživačke stanice Petnica.

Promene koje dolaze
  1. Nastava se preusmerava sa pukog prelaženja gradiva na aktivno učenje i razvoj merljivih osnovnih veština: čitanje sa razumevanjem, kritičko razmišljanje, matematičko zaključivanje, naučnu pismenost, logiku, rešavanje problema, digitalnu i finansijsku pismenost. Nastavni programi se revidiraju tako da se smanji obim gradiva koje se uči napamet, a poveća vreme za razumevanje teksta, računanje, argumentaciju, eksperiment, rad na problemima i primenu znanja u stvarnim životnim situacijama.
  2. Uvode se zadaci zasnovani na PISA logici i primerima iz realnog života: tumačenje tekstova, tabela, grafikona, mapa i podataka; osnovna statistika; procena izvora informacija; razumevanje računa, kamate, popusta, kućnog budžeta i praktičnih finansijskih situacija. Nacionalne provere znanja, završni ispiti i mala matura usklađuju se sa ovim ishodima. Cilj je da se meri sposobnost učenika da pročita, izračuna, zaključi, primeni i objasni - a ne samo da reprodukuje lekciju. Završni ispit ostaje, ali se sadržajno prilagođava ovim kompetencijama.
  3. U 3, 5. i 7. razredu uvodi se nacionalna dijagnostička provera osnovnih veština. Ona ne služi za rangiranje dece, nastavnika ili škola, već da pokaže gde učenici zaostaju u čitanju, matematici, naučnoj pismenosti i rešavanju problema. Rezultati se koriste za planiranje podrške i izradu plana unapređenja nastave, a ne za kažnjavanje.
  4. Svaka škola sa slabim rezultatima, uz podršku školskih uprava, Zavoda i mentorskih timova, izrađuje obavezan plan unapređenja. Plan uključuje dodatne časove za učenike, mentore za nastavnike, stručne timove, ciljane nastavne materijale, obuke za PISA-tip zadataka i aktivnu nastavu, kvartalno praćenje napretka i podršku roditeljima. Škole sa najlošijim rezultatima dobijaju prioritet za manja odeljenja, dodatne nastavnike, asistente, psihološko-pedagošku podršku i produženi boravak.
  5. Roditelji dobijaju jednostavan izveštaj o napretku deteta: šta dete zna, šta još ne zna, u kojoj oblasti zaostaje i koja podrška sledi. Izveštaj ne služi za stigmatizaciju deteta, već za ranu intervenciju - pre nego što zaostatak postane trajni obrazovni neuspeh.
  6. Formiraju se posebni programi i stanice za talentovane učenike, po uzoru na najbolja iskustva Istraživačke stanice Petnica: stanica kulture, tehničko-tehnološka stanica i sportska stanica. One povezuju škole, univerzitete, institute, kulturne ustanove, sportske saveze i privredu, a talentovanoj deci obezbeđuju mentore, kampove, projekte, takmičenja, laboratorije, radionice i stipendijsku podršku.
33 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Najviše 20 učenika u odeljenju

Cilj kom stremimo

Kvalitet nastave zavisi i od broja učenika u odeljenju. Kada nastavnik ima više vremena za svako dete, lakše održava disciplinu, prati napredak i pruža dodatnu podršku učenicima kojima je potrebna. Broj učenika u odeljenjima postepeno se smanjuje, prvo u školama, razredima i sredinama gde su obrazovni rizici najveći. Ova promena sprovodi se uz veća ulaganja u škole: nove učionice, kabinete, laboratorije, fiskulturne sale, bezbedna školska dvorišta i uslove za celodnevnu nastavu.

Promene koje dolaze
  1. Pravilo od najviše 20 učenika u odeljenju uvodi se fazno. Prvo se primenjuje u prvom razredu osnovne škole, inkluzivnim odeljenjima, školama sa visokim rizikom od napuštanja obrazovanja, školama sa problemom nasilja, deficitarnim sredinama i završnim razredima pred ključne provere znanja.
  2. U drugoj fazi pravilo se širi na sve osnovne škole, uz prethodno pripremljen kadrovski i prostorni plan. Smanjenje odeljenja sprovodi se tamo gde su obezbeđeni dodatni nastavnici, učionice i uslovi da se kvalitet nastave održi.
  3. U trećoj fazi pravilo se širi na srednje škole, najpre na prve razrede, stručne profile sa praktičnom nastavom, škole sa slabim obrazovnim ishodima i odeljenja u kojima je učenicima potrebna veća individualna podrška.
  4. Odeljenje može imati više od 20 učenika samo kao privremeni i obrazloženi izuzetak. Za takav izuzetak potrebna je saglasnost školske uprave, javno obrazloženje, vremensko ograničenje i plan kojim škola u roku od najviše dve školske godine dolazi do standarda od 20 učenika.
  5. Reforma manjih odeljenja sprovodi se uz plan zapošljavanja nastavnika, proširenja školskog prostora i obnove infrastrukture. Ministarstvo svake godine objavljuje mapu odeljenja sa više od 20 učenika, potreban broj nastavnika i učionica, stanje škola, trošak primene i redosled škola koje ulaze u sledeću fazu.
34 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Nastavnik kao poziv - viša plata, stalni radni odnos i bolji uslovi rada

Cilj kom stremimo

Nastavnički poziv mora ponovo da bude cenjena, sigurna i dobro plaćena profesionalna karijera. Zapošljavanje, napredovanje i izbor direktora moraju zavisiti od znanja, rada i rezultata, a ne od politike i ličnih veza. Plate nastavnika bolje se vezuju za stvarnu složenost posla: rad u težim sredinama, deficitarne predmete, mentorstvo, razredno starešinstvo, dodatnu podršku učenicima i doprinos rezultatima škole. Cilj je da najbolji ljudi žele da uđu u prosvetu, ostanu u njoj i imaju jasan put profesionalnog razvoja.

Promene koje dolaze
  1. Minimalna plata nastavnika sa punim fondom časova podiže na 250.000 dinara neto do kraja mandata.
  2. Buduća povećanja plata neće biti samo linearna već će zavisiti i od odgovornosti. Viša plata prati kvalitet nastave, mentorski rad, dodatni razvojni rad iznad redovnih obaveza i rezultate škole na nacionalnim proverama osnovnih veština, bez kažnjavanja škola koje rade sa decom iz siromašnijih sredina. Dopunska nastava ostaje redovna obaveza škole i nastavnika, a ne poseban osnov za dodatnu naknadu.
  3. Svi nastavnici sa ugovorom na određeno vreme, osim onih koji su angažovani radi zamene do povratka zaposlenog sa bolovanja, prelaze u status zaposlenog na neodređeno vreme ako rade na sistematizovanom i trajnom radnom mestu i ispunjavaju propisane uslove. Prekidaju se zloupotrebe ugovora na određeno za stalne nastavne potrebe.
  4. Uvodi se dodatak za deficitarne predmete i teške sredine. Nastavnici matematike, fizike, informatike, hemije, stručnih predmeta i nastavnici u opštinama sa manjkom kadra dobijaju dodatak od 10–25% na osnovnu platu, prema javnoj listi deficitarnih profila i škola.
  5. Uvodi se nacionalni fond za razvoj i stalno stručno usavršavanje nastavnika, za razvoj digitalnih veština, PISA-tip nastave, rad sa decom u riziku, prevenciju nasilja i moderne metode ocenjivanja. Obuke se finansiraju javno, a njihovi efekti se prate kroz rezultate škole, a ne kroz formalno skupljanje bodova.
  6. Za zaposlene u obrazovanju uvode se povoljniji stambeni krediti i prioritet u gradskim ili državnim programima stanovanja za mlade i deficitarne profesije, posebno za nastavnike u manjim opštinama, deficitarne predmete i škole koje teško zadržavaju kadar.
  7. Uvodi se karakterizacija "naročito teška povreda" za povrede zabrana 110-113 (Zabrana diskriminacije, Zabrana nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, Zabrana ponašanja koje vređa ugled, čast i dostojanstvo, Zabrana stranačkog organizovanja i delovanja) i povrede zabrana 110-112 od strane zaposlenog više ne zastarevaju.
35 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Autonomija upravljanja školama

Cilj kom stremimo

Prekida se sa praksama beskonačnog držanja nastavnika na određeno vreme, zapošljavanja preko veze i političkog uticaja na izbor direktora, školskih odbora i prijem u radni odnos. Škole moraju da vode stručni i odgovorni ljudi, izabrani na javnim konkursima i po jasnim kriterijumima. Nastavnici dobijaju sistem u kom se zapošljavaju, ocenjuju i napreduju po znanju, radu i rezultatima, a ne po partijskoj pripadnosti.

Promene koje dolaze
  1. Izbor direktora u ustanovama obrazovanja i vaspitanja sprovodi školski odbor na osnovu predloga kolektiva, odnosno nastavničkog veća, bez učešća ministra prosvete u izboru. Direktor se bira po profesionalnim kriterijumima, uz javni program rada i proverljive rezultate.
  2. Školski odbor ostaje u sastavu od 9 članova: 3 predstavnika nastavnika na predlog nastavničkog veća, 3 predstavnika roditelja na predlog Saveta roditelja i 3 predstavnika lokalne samouprave. Osporava se svaka promena koja bi smanjila ulogu nastavnika i roditelja ili otvorila prostor za partijsku kontrolu škole.
  3. Izbor pri zapošljavanju nastavnika vrši školski odbor na osnovu unapred postavljenih kriterijuma: stepen školske spreme, uspeh tokom studiranja, uspeh u minulom radu, pedagoške kompetencije i usklađenost sa potrebama škole. Cilj je da se zaustavi zapošljavanje preko veze, posebno uticaj stranaka na zapošljavanje prosvetnog.
  4. Otvara se program 3.000 novih prosvetara za matematiku, fiziku, informatiku, hemiju, strane jezike, stručne predmete i škole u manjim opštinama. Program uključuje državne nastavničke stipendije, obavezu rada u školi najmanje 5 godina i plaćenu uvodnu pedagošku praksu u prve dve godine rada, uz mentora, smanjeno administrativno opterećenje, postepeno preuzimanje punog fonda i jasna prava iz radnog odnosa - bez statusa nesigurnog ili zamenskog radnika.
36 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Gimnazije i srednje stručno obrazovanje - gimnazije kao osnova društva znanja, stručne škole uz privredu

Cilj kom stremimo

Srednje obrazovanje mora da postane razvojna osnova zemlje. Gimnazije se jačaju kao škole znanja, kritičkog mišljenja i dobre pripreme za fakultete i savremene profesije, sa ciljem da do 2030. više od 40% učenika pohađa gimnazijske programe. Srednje stručno obrazovanje se modernizuje kroz proveru postojećih obrazovnih profila, nove programe u skladu sa potrebama privrede i dugoročan plan razvoja škola, opreme i nastavnika. Dualno obrazovanje postoji sa jasnom i ograničenom obrazovnom svrhom, kvalitetnim poslodavcima, kontrolom od strane škola i ministarstva, mentorima i punom zaštitom učenika od zloupotrebe i jeftinog rada.

Promene koje dolaze
  1. Reforma srednjeg obrazovanja počinje od gimnazija. Cilj je da se do 2030. poveća broj učenika u gimnazijama na više od 40%, uz osavremenjne programe prirodno-matematičkih, jezičkih, društvenih, humanističkih, umetničkih i interdisciplinarnih programa. Gimnazije moraju bolje da pripremaju učenike za fakultete, savremene profesije i život u društvu znanja.
  2. Gimnazijski programi se rasterećuju i modernizuju. Smanjuje se preopterećenost predmetima i gradivom, a uvodi se više izborne nastave, naročito u trećoj i četvrtoj godini. Učenici dobijaju mogućnost da biraju predmete i nivoe koji ih bolje pripremaju za fakultet i oblast kojom žele da se bave.
  3. Za zahtevnije predmete uvode se grupe i nivoi nastave. Učenici, u skladu sa svojim planom daljeg školovanja, mogu da biraju osnovni ili napredni nivo iz matematike, stranih jezika, prirodnih nauka i društveno-humanističkih oblasti. Nastava se više zasniva na vežbanju, laboratorijama, projektima, istraživanju i primeni znanja.
  4. Uvodi se nacionalna provera znanja na kraju druge godine gimnazije. Ona ne služi za kažnjavanje učenika ili škola, već da pokaže šta učenik zna, gde mu je potrebna podrška i koje predmete i nivoe treba da izabere u trećoj i četvrtoj godini. Državna matura se uvodi tek kada programi, ocenjivanje i podrška školama budu spremni za takav sistem.
  5. Smanjenjem opterećenja otvara se prostor za više vannastavnih aktivnosti: istraživačke projekte, debate, kulturu, sport, volontiranje, naučne i tehnološke klubove, učeničke zadruge, građanske veštine i timski rad.
  6. Srednje stručne škole moraju da sarađuju sa privredom, ali obrazovni sistem zadržava kontrolu nad programima, ishodima i kvalitetom. Svi obrazovni profili se ozbiljno preispituju, jer mnogi više ne odgovaraju potrebama privrede, tehnologije ili regiona. Profili se gase, spajaju ili modernizuju na osnovu zapošljivosti, mogućnosti nastavka školovanja, zarada, potreba privrede i kvaliteta stečenih veština.
  7. Programi stručnih škola se rasterećuju i osavremenjuju. Uvodi se manje zastarelog sadržaja, a više osnovnih veština, praktične nastave, digitalnih i zelenih znanja, bezbednosti na radu, preduzetništva i opšteg obrazovanja koje učeniku ostavlja otvorena vrata i za posao i za nastavak školovanja.
  8. Postojeći mehanizmi saradnje sa privredom se preispituju i čiste od formalizma. Njihov zadatak je da, zajedno sa školama, fakultetima, komorama, sindikatima, Nacionalnom službom za zapošljavanje i relevantnim poslodavcima, predlažu upisne kvote, standarde kvalifikacija, opremu, praksu i deficitarne profile. Sve odluke moraju biti zasnovane na javnim kriterijumima i objavljenim rezultatima rada.
  9. Poslodavac ne može sam da određuje šta učenik uči. Nastavne planove, ishode i standarde praktične nastave utvrđuje obrazovni sistem, uz učešće nastavnika, stručnih škola, Zavoda, Agencije za kvalifikacije i sektorskih stručnjaka. Poslodavac može da učestvuje samo u delu praktične obuke koji je unapred odobren, pedagoški definisan i pod nadzorom škole.
  10. Dualno obrazovanje ostaje samo kao ograničen i strogo kontrolisan model. Može se primenjivati samo za profile gde postoji stvarna potreba, kvalitetan poslodavac, obučeni mentor, bezbedno radno mesto, plan učenja koji odobrava škola i obavezna plaćena praksa. Dualno obrazovanje ne sme da bude način da poslodavci dobiju jeftinu radnu snagu, već obrazovni model koji koristi učeniku.
  11. Poslodavac koji prima učenike na praksu mora imati licencu. Licenca se dobija samo ako poslodavac ima obučenog mentora, bezbedno radno mesto, osiguranje učenika, evidenciju prisustva, zabranu noćnog i rizičnog rada, obavezu plaćene prakse i dokaz da učenik ne zamenjuje radnika.
  12. Loši poslodavci gube licencu. Poslodavac koji koristi učenike kao jeftinu radnu snagu, ne obezbedi mentora, ne isplaćuje naknadu, krši bezbednosne standarde ili nema stvarni obrazovni plan, gubi pravo da prima učenike najmanje tri godine. Rezultati poslodavaca i centara za praksu objavljuju se javno.
  13. Regionalni centri izvrsnosti koriste se samo ako imaju stvarne korisnike, zaposlene, opremu, programe i merljive rezultate. Oni ne smeju biti prazni objekti ili politički projekti, već zajednička infrastruktura više škola za skupu opremu, laboratorije, simulatore, robotiku, mehatroniku, energetiku, prehrambenu tehnologiju, zdravstvo, negu i druge razvojne oblasti.
  14. Ministarstvo prosvete i lokalne samouprave svake godine javno objavljuju uslove rada po školama, ulaganja u infrastrukturu i opremu i plan ulaganja za narednu godinu. Posebno se prati stanje učionica, kabineta, laboratorija, ormarića, fiskulturnih sala, školskih dvorišta, sanitarnih čvorova, pristupa za decu sa invaliditetom i digitalne opreme, kako bi deca u Srbiji imala približno jednake uslove za učenje.
37 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Prevencija nasilja u školama - bezbedna škola, demokratske kompetencije i podrška

Cilj kom stremimo

Vršnjačko nasilje se ne može rešavati samo propisima i kaznama. Svaka škola mora da ima razvijen i primenljiv program prevencije nasilja, podrške deci i rada sa roditeljima. Škole kod đaka moraju aktivno da razvijaju veštine za demokratsko društvo: empatiju, saradnju, nenasilnu komunikaciju, rešavanje sukoba, digitalnu bezbednost i poverenje između učenika, nastavnika i roditelja. Rezultati se mere na nivou svake škole: broj prijavljenih slučajeva, brzina reagovanja, podrška žrtvama, rad sa učenicima koji vrše nasilje i poverenje učenika da nasilje mogu bezbedno da prijave.

Promene koje dolaze
  1. Prevencija vršnjačkog nasilja postaje obavezan deo rada svake škole. Ona ne sme da se svodi na formalne radionice posle incidenta, već mora da bude deo nastave, rada odeljenskih zajednica, rada sa roditeljima i svakodnevnog školskog života.
  2. Fokus se pomera sa pukog postojanja protokola na ono što deci zaista treba: saradnju, empatiju, poštovanje različitosti, odgovornost, nenasilnu komunikaciju, digitalnu kulturu, kritičko mišljenje i sposobnost da prepoznaju problem i zatraže pomoć.
  3. Svaka škola ima tim za prevenciju nasilja koji čine stručni saradnici, nastavnici, predstavnici učenika i roditelja. Taj tim mora da ima obuku, vreme za rad, jasna zaduženja i mogućnost da predlaže mere za bolju atmosferu u školi i odeljenjima.
  4. Država finansira nacionalni program prevencije nasilja: obuke nastavnika i stručnih saradnika, vršnjačku podršku i medijaciju, rad sa roditeljima, digitalnu bezbednost, mobilne stručne timove i dodatnu pomoć školama u kojima postoje ozbiljni problemi.
  5. Nastavnici, roditelji i učenici dobijaju jasne priručnike i uputstva: kako se nasilje prepoznaje, kome se prijavljuje, kako se dete štiti i kako se problem zaustavlja pre nego što eskalira.
  6. Škole sa većim rizikom dobijaju dodatnu podršku: više psihologa i pedagoga, spoljne stručnjake, programe za roditelje, mentorstvo za odeljenjske starešine i rad sa decom koja trpe nasilje, kao i sa decom koja ga čine - bez stigmatizacije.
  7. Digitalno nasilje se tretira kao ozbiljan deo problema. Ponižavanje, govor mržnje, iznude, lažni profili, deljenje intimnog sadržaja i predatorski kontakti obrađuju se kroz stalnu prevenciju, digitalnu pismenost i jasne kanale prijave.
  8. Postojeći protokoli i krizni timovi ne predstavljaju se kao nova mera. Proverava se njihova stvarna primena: da li škola reaguje na vreme, da li dete dobija podršku, da li roditelji sarađuju i da li se, kada je potrebno, uključuju centar za socijalni rad, policija i zdravstvo.
  9. Uspeh škole meri se i kroz atmosferu u školi: osećaj bezbednosti učenika i zaposlenih, poverenje u nastavnike, manje ponovljenih incidenata, uključenost roditelja, dostupnost stručne podrške i anonimne ankete učenika, roditelja i zaposlenih.
  10. Zabrana upotrebe društvenih mreža za sve mlađe od 16 godina.
38 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Puna autonomija državnih univerziteta i povećanje ugleda nacionalnih obrazovnih ustanova

Cilj kom stremimo

Državni univerziteti moraju ponovo da budu prostor slobodne misli, akademske autonomije i profesionalnog integriteta. Visoko obrazovanje se štiti od političkog pritiska, stranačkog mešanja i zloupotrebe institucija. Univerziteti dobijaju stabilno finansiranje i institucionalnu zaštitu, uz pravo da samostalno odlučuju o nastavi, istraživanju, izboru nastavnika i akademskom razvoju. Istovremeno, univerziteti moraju biti odgovorni za kvalitet studija, naučne rezultate, zapošljivost diplomaca i poverenje koje imaju u društvu.

Promene koje dolaze
  1. Država zakonom garantuje snažniju akademsku, finansijsku i institucionalnu autonomiju državnih univerziteta. Vlada, ministarstvo, stranke i javni funkcioneri ne smeju da utiču na izbor rektora, dekana, profesora, istraživača, članova saveta, nastavne programe, istraživačke teme i unutrašnju organizaciju univerziteta.
  2. Pokreće se program modernizacije univerziteta: država na godišnjem nivou izdvaja dodatnih 75 miliona evra za modernizaciju kabineta i amfiteatara, čitaonica, računarskih centara, laboratorija, univerzitetskih biblioteka i ostale istraživačke infrastrukture. Sredstva se dodeljuju kroz javne pozive, prema kvalitetu projekta, broju korisnika, značaju za nastavu i nauku i sposobnosti fakulteta ili instituta da opremu zaista koristi i održava.
  3. Finansiranje univerziteta zasniva se na javnim i merljivim kriterijumima: kvalitetu nastave, kvalitetu istraživanja i naučnim rezultatima, podršci studentima, međunarodnoj saradnji, zapošljivosti diplomaca, saradnji sa privredom i akademskom integritetu.
  4. Državni univerziteti dobijaju dodatna godišnja sredstva za angažovanje gostujućih profesora iz inostranstva, istraživača iz dijaspore i vrhunske stručnjake iz industrije.
  5. Uvodi se program povratka mladih istraživača. Država finansira petogodišnje istraživačke pozicije za naše istraživače iz inostranstva i najbolje mlade istraživače iz Srbije, uz sredstva za laboratorije, mentorsku podršku i manje administrativnog opterećenja.
39 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Revizija akreditacija privatnih fakulteta - diploma mora da znači znanje

Cilj kom stremimo

Visoko obrazovanje mora da se vrati znanju, nastavi i istraživanjima. Zaustavlja se inflacija diploma sa sumnjivih privatnih univerziteta iza kojih ne stoje stvarno znanje, akademski rad i istraživački kapaciteti. Privatni fakulteti mogu da rade samo ako ispunjavaju iste akademske standarde kao i državne visokoškolske ustanove. Akreditacija, nastavni kadar, studijski programi, naučni rad i uslovi studiranja proveravaju se po jasnim i jednakim pravilima. Država mora da zaštiti kvalitet visokog obrazovanja, ali i studente od loših programa, naknadnog zatvaranja fakulteta i diploma koje na tržištu rada i u društvu nemaju stvarnu vrednost.

Promene koje dolaze
  1. Sprovodi se vanredna revizija akreditacija privatnih fakulteta i studijskih programa, po istim standardima koji važe za sve. Proverava se nastavni kadar, stvarno izvođenje nastave, opterećenje profesora koji rade na više ustanova, kvalitet doktorskih studija, plagijati, ispitni standardi i broj studenata po nastavniku.
  2. Programi koji ne ispunjavaju standarde dobijaju rok od 12 do 24 meseca da otklone nepravilnosti. Ako to ne urade, gube akreditaciju ili pravo upisa novih studenata. Kod najtežih povreda - fiktivne nastave, fiktivnih profesora, sistemskih plagijata, prodaje diploma ili nepostojeće prakse - mera se izriče odmah.
  3. Studenti ne smeju biti žrtve loših programa. Ako program izgubi akreditaciju, studentima se obezbeđuje prelazak na akreditovane programe, priznavanje zakonito položenih ispita, završetak studija po posebnom režimu ili podrška iz državnog prelaznog fonda za dodatne troškove prelaska.
  4. Uvodi se javni registar kvaliteta visokoškolskih programa. Za svaki program objavljuju se akreditacioni status, broj nastavnika, odnos studenata i nastavnika, prolaznost, trajanje studija, zapošljivost diplomaca, broj doktorskih disertacija, međunarodna saradnja, nalazi inspekcije i mere za otklanjanje nepravilnosti.
40 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Kultura pod javnim pravilima: transparentno finansiranje, profesionalne komisije i višegodišnji programi

Cilj kom stremimo

Javno finansiranje kulture postaje predvidivo, profesionalno i transparentno. Novac se dodeljuje po programima, kvalitetu, rezultatima i jasnim konkursnim pravilima. Uvode se nezavisne komisije, javni kriterijumi, obrazložene odluke i obavezno objavljivanje rezultata konkursa. Kulturne ustanove i nezavisna scena dobijaju stabilnije finansiranje, ali i jasnu odgovornost za programe, publiku i javni interes.

Promene koje dolaze
  1. Usvaja se Strategija razvoja kulture 2027–2035 uz trogodišnji akcioni plan, budžet, indikatore i godišnji javni izveštaj. U prvih 100 dana sprovode se konsultacije sa ustanovama, nezavisnom scenom, lokalnim samoupravama, strukovnim udruženjima, nacionalnim savetima manjina i kreativnim sektorom; strategija se usvaja u roku od 12 meseci.
  2. Formira se javni registar finansiranja kulture. Na jednom portalu se objavljuju konkursi, komisije, kriterijumi, bodovne liste, korisnici, iznosi, ugovori i završni izveštaji. Za svaki projekat veći od 5 miliona dinara objavljuju se cilj, budžet, ocena, isplate i rezultat.
  3. Konkursi dobijaju holandski tip profesionalnih pravila. Članovi komisija se biraju javnim pozivom, objavljuju se biografije i izjave o sukobu interesa, a odluke se obrazlažu po unapred objavljenim kriterijumima. Ministarstvo i lokalne samouprave finansiraju program, ali stručne komisije ocenjuju kvalitet i relevantnost.
  4. Uvode se tri kulturna kodeksa za korisnike javnog novca. Svaka ustanova i organizacija koja dobija veća javna sredstva usvaja pravila dobrog upravljanja, fer rada i dostupnosti programa. Za Srbiju to znači: javni konkurs za direktore, jasna uloga upravnih odbora, plaćeni rad umetnika i saradnika, dostupnost osobama sa invaliditetom i programi za decu, mlade i manjinske zajednice.
  5. Uvodi se višegodišnje finansiranje za ustanove i organizacije sa dokazanim rezultatima. Nacionalne ustanove, lokalni centri kulture i nezavisne organizacije mogu dobiti programski ugovor na 3 godine, uz godišnju evaluaciju. Time se stabilizuje kvalitetan program bez velikog povećanja rashoda.
  6. Najmanje 20% konkursnog budžeta Ministarstva kulture odvaja se za savremeno stvaralaštvo, nezavisnu scenu i mlade autore. Prioritet imaju produkcija novih dela, kulturna razmena, manjinska kultura, regionalna gostovanja, digitalna kultura i inovativni formati.
  7. Uvode se sankcije za zloupotrebu javnog novca. Projekat koji nenamenski potroši sredstva vraća novac u roku od 30 dana i gubi pravo na javno finansiranje u naredne 3 godine. Član komisije ili odgovorno lice koje prikrije sukob interesa razrešava se i snosi prekršajnu odgovornost.
41 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Kultura u svakoj opštini: lokalni kulturni centri, regionalni planovi i program za decu i mlade

Cilj kom stremimo

Srbija dobija razvijenu kulturnu politiku koja kulturu vraća građanima, školama i lokalnim zajednicama. Obnavljaju se lokalni domovi kulture, biblioteke, bioskopi, galerije i drugi kulturni prostori, posebno u sredinama koje danas nemaju redovan pristup kvalitetnim sadržajima. Država, lokalne samouprave, ustanove kulture, škole i nezavisni umetnici zajedno razvijaju programe za decu, mlade i građane: pozorište, film, muziku, književnost, vizuelnu umetnost, kulturno nasleđe i savremeno stvaralaštvo.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se model regionalnih kulturnih planova. Svaki okrug ili širi regionalni centar priprema trogodišnji kulturni plan sa opštinama, ustanovama, školama, nezavisnom scenom i civilnim društvom. Plan određuje šta se obnavlja, koji programi gostuju, gde nedostaju kadrovi i kako se deli državno i lokalno finansiranje. U prve četiri godine obnavlja se najmanje 100 lokalnih kulturnih prostora. Prioritet imaju opštine bez funkcionalnog doma kulture, bioskopa, biblioteke, galerije ili prostora za mlade. Obnova obuhvata grejanje, krov, osnovnu opremu, pristup osobama sa invaliditetom, internet, rasvetu i bezbednost - dakle male i srednje intervencije, ne skupe reprezentativne objekte.
  2. Pokreće se program “Kultura u svakoj opštini”. Svaka opština dobija minimalni paket kulture: biblioteku, filmski program, pozorišno gostovanje, izložbu, radionice za decu i mlade, program za starije i digitalni pristup nacionalnim kulturnim sadržajima.
  3. Uspostavlja se nacionalni program putujuće kulture. Nacionalna pozorišta, muzeji, galerije, orkestri, filmski centri i nezavisne produkcije dobijaju sredstva za turneje po manjim gradovima. Cilj je da svaka opština ima najmanje 12 kvalitetnih kulturnih programa godišnje koje sama teško može da finansira.
  4. Uvodi se kulturni program za decu i mlade po poljskom modelu aktivnog učešća: Škole, biblioteke, domovi kulture i lokalne organizacije zajedno pripremaju radionice, filmske i pozorišne programe, čitalačke klubove, muzičke i digitalne laboratorije. Prioritet imaju učenici osnovnih i srednjih škola u opštinama sa slabom kulturnom ponudom.
  5. Lokalne kulturne ustanove dobijaju programske ugovore: Ministarstvo i opštine finansiraju lokalne ustanove kroz trogodišnje ugovore sa obavezom godišnjeg programa, broja događaja, rada sa decom i mladima, saradnje sa školama i javnog izveštaja.
  6. Formira se javna mapa kulturne infrastrukture: Mapa prikazuje stanje domova kulture, biblioteka, bioskopa, muzeja, galerija, opreme, kadrova i programa po opštinama. Investicije se rangiraju prema stanju objekata, broju stanovnika, dostupnosti programa i potrebama dece i mladih.
42 Škola koja otvara vrata Predloži promenu

Evropski fondovi, kulturno nasleđe i kreativne industrije: više EU novca u kulturi

Cilj kom stremimo

Srbija mora bolje da koristi evropske kulturne fondove i da kulturu poveže sa lokalnim razvojem. Država pomaže ustanovama kulture, lokalnim samoupravama i nezavisnoj sceni da pripremaju projekte, povlače sredstva iz evropskih programa i razvijaju održive kulturne sadržaje. Poseban prioritet je zaštita ugroženog kulturnog nasleđa: obnova spomenika, arhiva, muzeja, biblioteka i lokaliteta koji propadaju. Kultura se razvija i kao deo kreativne industrije, turizma, obrazovanja i digitalne ekonomije, kako bi stvarala nova radna mesta, jačala lokalne zajednice i povećala vidljivost Srbije u Evropi.

Promene koje dolaze
  1. Srbija uvodi podršku ustanovama i pojedinačnim umetnicima u aplikaciji za evropske kulturne fondove: Kancelarija pomaže ustanovama, opštinama, nezavisnoj sceni i kreativnim preduzetnicima da pripreme projekte za Creative Europe, CulturEU, IPA, Integger, EEA/Norway Grants, Horizon i druge izvore. Pomoć obuhvata partnere, budžet, prevod, aplikaciju i izveštavanje.
  2. Uvodi se nacionalno sufinansiranje za projekte koji dobiju EU podršku: Projekat iz Srbije koji dobije evropski grant automatski dobija domaće sufinansiranje do 20% vrednosti projekta, uz plafon po projektu. Cilj je da se do 2030. broj uspešnih evropskih kulturnih projekata iz Srbije poveća najmanje 50%.
  3. Formira se fond za pripremu projekata kulturnog nasleđa: Fond plaća projektno-tehničku dokumentaciju, konzervatorske uslove, digitalizaciju dokumentacije, studije izvodljivosti i aplikacije za EU fondove. Time se mali domaći novac koristi da otključa veće evropsko finansiranje.
  4. Uvodi se digitalni registar kulturnog nasleđa: Registar sadrži status zaštite, stanje objekta, hitnost intervencije, vlasništvo, dokumentaciju, procenu troška i mogućnost korišćenja objekta za javnu kulturnu funkciju, obrazovanje, turizam ili lokalni razvoj.
  5. Uvode se mali razvojni vaučeri za kreativne industrije do 500.000 dinara za dizajn, digitalizaciju, autorska prava, međunarodne sajmove, prevod, marketing, video-igre, film, muziku, izdavaštvo, zanate i kulturni turizam. Vaučeri se dodeljuju kroz javni poziv i moraju imati dokaz realizacije.
43 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

Zdravstveni kadrovi i plate - primarna zaštita, nerazvijene sredine i male opšte bolnice

Cilj kom stremimo

Javni zdravstveni sistem mora ponovo da postane konkurentan i siguran poslodavac. Srbija mora da investira u zadržavanje lekara, medicinskih sestara i tehničara kroz veće plate, bolje uslove rada, jasan kadrovski plan i pravednu raspodelu posla. Povećanje plata prati uređenje sistema rada: transparentna dežurstva, prekovremeni rad, slobodni dani, napredovanje, stručna usavršavanja i odlazak na kongrese. Rukovodioci službi i zdravstvenih ustanova biraju se po znanju, iskustvu i rezultatima, a ne po partijskoj pripadnosti. Poseban fokus je na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, nerazvijenim sredinama i oporavku malih regionalnih opštih bolnica. Cilj je da besplatna zdravstvena zaštita ostane dostupna građanima, a da zdravstveni radnici imaju razlog da ostanu u javnom sistemu.

Promene koje dolaze
  1. Osnovna plata lekara fazno dostiže 400.000 dinara, a osnovna plata medicinske sestre/tehničara 200.000 dinara do 2030. godine. Veće plate i dodaci vezuju se za jasne kriterijume: rad u primarnoj zaštiti, nerazvijenim sredinama, smenski rad, dežurstva, mentorstvo, težinu pacijenata, obim rada, kvalitet procedura, timski rezultat i ishode lečenja.
  2. Prioritet imaju primarna zdravstvena zaštita, ustanove u nerazvijenim sredinama i oporavak malih regionalnih opštih bolnica. Za male opšte bolnice uvodi se jedinstveni standard koji određuje minimum specijalista, timova, dijagnostike, opreme i procedura koje moraju biti dostupne građanima.
  3. Specijalizacije finansirane javnim novcem vezuju se za rad u javnom sistemu i lokalnu obavezu rada, uz ugovor, podsticaje i pravno održiv model zadržavanja kadra. Prelazak u veću državnu bolnicu pre ispunjenja obaveze moguć je samo uz zamenu ili opravdan razlog.
  4. Rad zdravstvenih ustanova uređuje se transparentno: rasporedi, dežurstva, prekovremeni rad, slobodni dani, stručna usavršavanja, evidencija prisustva, elektronsko zakazivanje i praćenje učinka vode se po javnim pravilima i proverljivim evidencijama. Cilj je zaštita profesionalaca od samovolje, nekolegijalnog upravljanja, partijskog uticaja i zloupotrebe službenog položaja.
  5. Dvojni rad u javnom i privatnom zdravstvu uređuje se fazno: prvo potpuna transparentnost radnog vremena, zabrana preusmeravanja pacijenata iz javnog u privatni sistem, pravila sukoba interesa i sankcije za zloupotrebe. Posle oporavka javnog sistema i rasta plata do 2030. godine uvodi se jasnije razdvajanje javne i privatne prakse ili strogo ograničen dopunski rad koji ne ugrožava javnu službu.
  6. Upravljanje zdravstvenim ustanovama se depolitizuje. Direktori, upravni odbori, načelnici odeljenja i glavne sestre biraju se po profesionalnim kriterijumima, uz javne konkurse ili transparentne interne procedure, merljive ciljeve, proveru rezultata i mogućnost razrešenja zbog partijskog zapošljavanja, manipulacije rasporedima, loših ishoda, urušavanja kadra ili prikrivanja lista čekanja.
44 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

Kraj beskonačnih lista čekanja - garancija roka, lokalni kapaciteti i javna pravila

Cilj kom stremimo

Pacijent mora da dobije zdravstvenu uslugu u roku i da u svakom trenutku zna gde je na listi čekanja, koliko čeka, ko je odgovoran za njegovo lečenje i šta se dešava ako javni sistem ne pruži uslugu na vreme. Liste čekanja moraju da budu jedinstven i javno vidljiv sistem za preglede, dijagnostiku, intervencije i terapije, a ne parcijalna akcija za nekoliko procedura. Uvode se jasni rokovi, realne norme, minimalno vreme pregleda i odgovornost ustanova za poštovanje standarda. Primarna zdravstvena zaštita se jača kako bi rešavala više problema na prvom nivou i smanjila nepotrebna upućivanja specijalistima. Kada javni sistem objektivno ne može da pruži uslugu u roku, RFZO uključuje privatne kapacitete po jasnim pravilima, uz kontrolu kvaliteta i bez dodatnog troška za pacijenta.

Promene koje dolaze
  1. Uvodi se jedinstven elektronski uvid u liste čekanja za preglede, dijagnostiku, terapije, operacije i kontrole. Pacijent vidi kada je upisan, koji mu je klinički prioritet, gde je najkraća dostupna lista, koja ustanova je odgovorna i koji je maksimalni rok za njegovu kategoriju. Zabranjuju se paralelne, interne i „ručne" liste čekanja.
  2. Liste čekanja se vode po kliničkom riziku: hitno, brzo, elektivno i kontrolno. Hitni slučajevi se obrađuju odmah, visokoklnički rizik u roku od 7 do 14 dana, dijagnostika za sumnju na ozbiljno stanje u roku od 30 dana, a specijalistički pregled u roku od 30 do 45 dana, u zavisnosti od prioriteta.
  3. Za najvažnije grupe usluga uvode se javno objavljeni maksimalni rokovi. Kod sumnje na malignitet dijagnostička obrada počinje u roku od 14 dana, dijagnostički zaključak se završava u roku od 28 dana, a terapija počinje najkasnije 28 dana od potvrđene dijagnoze. Za elektivne operacije rok se određuje prema složenosti i kliničkom prioritetu, okvirno od 90 do 180 dana.
  4. Uvodi se garancija roka. Ako javna ustanova ne može da pruži uslugu u propisanom roku, RFZO obezbeđuje pregled, dijagnostiku ili intervenciju u drugoj javnoj ustanovi, vojnom zdravstvu ili kod akreditovanog privatnog pružaoca, po javnoj ceni i medicinskom kriterijumu.
  5. Ustanove koje skraćuju liste i imaju dobre ishode dobijaju dodatna sredstva, opremu, kadrovske prioritete i nagrade za timove. Ustanove koje bez opravdanja probijaju rokove dobijaju plan korekcije, nadzor i odgovornost rukovodstva.
  6. Prvih 12 meseci sprovodi se vanredno čišćenje postojećih lista čekanja: provera aktivnih slučajeva, popodnevni i vikend rad, dodatni operacioni termini, privremeni ugovori sa javnim i privatnim kapacitetima i regionalno preusmeravanje pacijenata ka ustanovama sa kraćom listom.
  7. Dnevna hirurgija i jednodnevna dijagnostika postaju standard za sve procedure koje medicinski ne zahtevaju višednevnu hospitalizaciju. Bolnice dobijaju posebne termine, timove i plaćanje po izvedenoj proceduri, uz praćenje komplikacija, ponovnih prijema i zadovoljstva pacijenata.
  8. Privatni kapacitet ne zamenjuje javno zdravstvo, već se koristi kao regulisani partner kada javni sistem ne može da ispuni rok. RFZO ugovara akreditovane privatne pružaoce pod istim kliničkim pravilima, istim indikacijama, javnim cenama, obaveznim unosom nalaza u eKarton i kontrolom kvaliteta.
  9. Ministarstvo zdravlja i RFZO utvrđuju standarde, rokove, finansiranje i fond solidarnosti za nerazvijene sredine, dok ustanove upravljaju rasporedom rada, kapacitetima i operativnim planom smanjenja lista čekanja.
  10. Uvodi se minimalno trajanje specijalističkog pregleda i kontrola kvaliteta. Prvi specijalistički pregled traje okvirno 20 do 30 minuta, uz izuzetke po delatnosti, hitnosti i vrsti kontrole, kako bi se štitio kvalitet razgovora, pregleda i medicinske odluke.
45 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

Preventiva i porodični lekar - aktivno pozivanje građana, ne čekanje da se razbole

Cilj kom stremimo

Dom zdravlja mora da bude centar zdravlja stanovništva, a ne samo mesto za upute. Primarna zdravstvena zaštita preuzima aktivnu ulogu: poziva građane na skrininge, sistematske i kontrolne preglede, prati hronične bolesnike i rešava više problema na prvom nivou. Uvode se jasna pravila za upućivanje specijalistima, kako bi se smanjila nepotrebna upućivanja i skratilo čekanje. Timovi primarne zaštite koji postižu bolje ishode lečenja, uz realan broj pacijenata i dovoljno vremena za pregled, dobijaju dodatno vrednovanje i podršku.

Promene koje dolaze
  • Dom zdravlja postaje centar brige o zdravlju pacijenata, a ne samo mesto za upute i recepte. Svaki građanin dobija digitalni preventivni kalendar prema godinama, polu, zdravstvenim rizicima i hroničnim bolestima.
  • Sistem automatski poziva građane na ključne preventivne preglede: skrining raka dojke, grlića materice i debelog creva, kontrolu pritiska, šećera, gojaznosti, pušenja, vakcinacije i osnovne laboratorijske kontrole. Izabrani lekar i tim medicinskih sestara dobijaju listu pacijenata koje treba aktivno pozvati, umesto da čekaju da se pacijent sam javi.
  • Domovi zdravlja finansiraju se delom po broju registrovanih pacijenata, a delom po rezultatima: obuhvat preventivom, kontrolisan pritisak i šećer, vakcinacija, manje nepotrebnih upućivanja i manje hospitalizacija za bolesti koje se mogu lečiti u primarnoj zaštiti.
  • Timovi koji ostvaruju bolje ishode dobijaju dodatno finansiranje, dodatke za zaposlene, opremu, mogućnost zapošljavanja i profesionalno priznanje, uz korekciju za starost, zdravstveni rizik i socijalnu strukturu pacijenata.
  • Ograničava se broj kartona po izabranom lekaru i timu primarne zaštite. Nedostatak lekara ne sme se prikrivati povećanjem broja pacijenata do nivoa na kom kvalitet pada. Standard se određuje prema tipu prakse, starosti pacijenata, hroničnim bolestima i socijalnom riziku.
  • Ako u mestu nema dovoljno kapaciteta, sistem mora ponuditi susednu ustanovu, mobilni tim, dodatno zapošljavanje ili ugovorenog akreditovanog privatnog pružaoca. Pacijent ne sme formalno imati lekara koji nema vremena da ga sasluša.
  • Uvode se realne dnevne norme i minimalno vreme pregleda u primarnoj zaštiti. Prekomerni broj pregleda dnevno ne sme biti rešenje za manjak kadra, jer urušava kvalitet lečenja i dovodi do sagorevanja lekara i medicinskih sestara.
  • Uvode se realne dnevne norme i minimalno vreme pregleda u primarnoj zaštiti. Više od održivog broja pregleda dnevno ne sme biti normalizovano kao rešenje za manjak kadra, jer urušava kvalitet lečenja i sagoreva lekare i sestre.
  • 46 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

    Klinički protokoli i RFZO kao kupac kvaliteta - plaćanje ishoda, ne samo troškova

    Cilj kom stremimo

    Lečenje pacijenta ne sme da zavisi od pojedinačnog lekara, ustanove ili lokalne prakse. Uvode se nacionalni klinički putevi za najčešće i najskuplje bolesti, sa jasnim koracima lečenja, rokovima, odgovornošću i merljivim ishodima. Kvalitet lečenja prati se kroz ishode za pacijenta: tačnu dijagnozu, vreme do terapije, uspešnost lečenja, komplikacije, ponovne prijeme i zadovoljstvo pacijenata. RFZO postepeno prelazi na plaćanje vrednosti za pacijenta, a ne samo istorijskih troškova ustanova. Više novca dobijaju ustanove koje leče kvalitetno, efikasno i u skladu sa kliničkim standardima.

    Promene koje dolaze
    1. Uvode se nacionalni klinički putevi za 30 najčešćih, najskupljih i najrizičnijih stanja: infarkt, moždani udar, hipertenziju, dijabetes, karcinome, trudnoću i porođaj, urgentna stanja, operacije kuka i kolena, kataraktu, psihijatrijska krizna stanja, dečje i hronične bolesti.
    2. Klinički put postaje obavezno pravilo lečenja. On definiše upućivanje, dijagnostiku, terapiju, kontrole, rokove, odgovornost i prelazak pacijenta između doma zdravlja, specijaliste i bolnice.
    3. RFZO postepeno menja način plaćanja zdravstvenih ustanova. Bolnice se plaćaju po slučaju, uz korekciju za složenost, kvalitet i ishod lečenja, a domovi zdravlja delom po rezultatima u preventivi i lečenju hroničnih bolesti.
    4. Svaka zdravstvena ustanova javno objavljuje osnovne pokazatelje kvaliteta: vreme čekanja, broj procedura, komplikacije, ponovne hospitalizacije, smrtnost za izabrane indikatore, zadovoljstvo pacijenata i trošak po slučaju.
    5. Deo ugovora RFZO sa ustanovama vezuje se za merljive ishode i kvalitet. Dobri rezultati donose dodatna sredstva, opremu i nagrade timovima, a loši rezultati obavezan plan unapređenja, stručni nadzor i reviziju organizacije rada.
    6. Klinički putevi štite i pacijente i zdravstvene radnike od proizvoljnog upravljanja. Lekar, tim i ustanova ocenjuju se prema kvalitetu, ishodima i poštovanju protokola, a ne prema političkoj lojalnosti, ličnim vezama ili pukom broju pregleda.
    47 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

    Dostupni savremeni lekovi kroz HTA, jasne rokove i pregovore o ceni

    Cilj kom stremimo

    Savremene terapije moraju biti dostupne brže, pravednije i predvidljivije. Odluke o uvođenju lekova donose se na osnovu medicinske koristi za pacijenta, cene i uticaja na budžet. Za skupe terapije država zaključuje ugovore sa proizvođačima po ishodu, tako da proizvođač preuzima deo odgovornosti ako lek ne donese očekivani rezultat. Cilj je da pacijenti brže dobiju terapije koje stvarno pomažu, a da RFZO plaća dokazanu vrednost, a ne samo obećanu korist.

    Promene koje dolaze
    1. Uvodi se redovna i predvidiva procedura za proširenje pozitivne liste lekova RFZO. Za svaki lek propisuju se rokovi za razmatranje zahteva, donošenje odluke i javno obrazloženje zašto je lek prihvaćen, odbijen ili odložen.
    2. Uspostavlja se transparentna procena zdravstvenih tehnologija - HTA. Za nove lekove procenjuju se klinička korist, bezbednost, troškovna efikasnost, uticaj na budžet, broj pacijenata i prioritet bolesti.
    3. Skraćuje se vreme od registracije leka do njegove dostupnosti o trošku zdravstvenog osiguranja, kako pacijenti u Srbiji ne bi godinama čekali terapije koje su već dostupne u evropskim zemljama.
    4. Obezbeđuje se poseban budžetski prostor za inovativne terapije, posebno u onkologiji, retkim bolestima, pedijatriji, neurologiji, kardiologiji i drugim teškim bolestima sa velikim teretom za pacijente i zdravstveni sistem.
    5. Za skupe terapije uvode se posebni ugovori sa proizvođačima: centralizovana nabavka, budžetski plafoni, registri pacijenata i plaćanje po ishodu lečenja. Ako terapija ne da očekivani efekat, proizvođač snižava cenu ili vraća deo troška RFZO-u.
    6. Prioritet imaju lekovi koji donose najveću medicinsku korist: produžavaju život, sprečavaju invaliditet, smanjuju hospitalizacije, zamenjuju skuplje ili manje efikasne terapije i leče bolesti koje su vodeći uzroci smrtnosti u Srbiji.
    7. Za retke bolesti i male grupe pacijenata uvodi se poseban model finansiranja: zaštićena budžetska linija, registri pacijenata, brza HTA procedura, jasni rokovi i ugovori sa proizvođačima koji uključuju popuste, budžetske plafone i plaćanje po ishodu.
    8. Odluke o lekovima postaju javne i proverljive. Objavljuju se kriterijumi, rokovi, status zahteva, obrazloženje odluke i uslovi pod kojima je lek stavljen na listu, uz zaštitu komercijalno poverljivih podataka.
    9. Udruženja pacijenata, stručna društva i lekari učestvuju u redovnim konsultacijama o prioritetima za proširenje liste lekova. Konačna odluka zasniva se na medicinskim dokazima, javnoj koristi i održivosti zdravstvenog budžeta, a ne na medijskom pritisku ili jednokratnoj političkoj odluci.
    48 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

    Dobrovoljno dopunsko osiguranje - dodatak javnom sistemu, ne zamena za lečenje

    Cilj kom stremimo

    Zdravstvu je potreban dodatni izvor finansiranja, ali bez ugrožavanja jednakog pristupa osnovnom lečenju. Dopunsko osiguranje može da pokriva komfor, bržu administrativnu uslugu i dodatne nemedicinske pogodnosti, ali ne sme da preskače medicinski prioritet u javnom sistemu. Privatni kapaciteti i dopunsko osiguranje uređuju se po jasnim pravilima RFZO, uz kontrolu kvaliteta, sukoba interesa i troškova za pacijenta. Javna i privatna praksa se fazno razdvajaju kako bi javni sistem ostao osnova zdravstvene zaštite, a privatni sektor dopuna tamo gde može da pomogne bez narušavanja jednakosti.

    Promene koje dolaze
    1. Uvodi se strogo regulisano dobrovoljno dopunsko zdravstveno osiguranje. Ono ne sme da umanji osnovni javni paket, niti da omogući preskakanje kliničkog prioriteta u javnom sistemu.
    2. Osnovno lečenje ostaje pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja: hitna stanja, onkologija, porođaj, lečenje dece, hronične bolesti, osnovna dijagnostika i lekovi iz osnovnog paketa.
    3. Dopunsko osiguranje pokriva dodatne usluge i komfor: jednokrevetnu sobu, dodatne preventivne pakete, privatne preglede, dentalne i optičke pakete, fizikalnu terapiju iznad osnovnog paketa i pristup privatnim kapacitetima kada se ne narušava javni redosled lečenja.
    4. RFZO može da administrira javni dopunski paket ili da ugovara privatne osiguravače pod istim pravilima. Uvode se jedinstveni standardi, javne cene, nadzor, zaštita pacijenata i jasna pravila šta dopunsko osiguranje sme, a šta ne sme da pokriva.
    5. Deo prihoda od dopunskog osiguranja namenski se usmerava u smanjenje lista čekanja i modernizaciju opreme. Poslodavci mogu plaćati dopunsko osiguranje do propisanog limita, uz zabranu poreskih rupa za luksuzne pakete.
    6. Dopunsko osiguranje i privatni kapaciteti ne smeju postati kanal za korupciju, preusmeravanje pacijenata ili tihu privatizaciju javnog sistema. Zato se uvode pravila sukoba interesa, obavezna evidencija rada, zabrana upućivanja pacijenata iz javne službe u sopstvenu ili povezanu privatnu praksu i fazni plan jasnijeg razdvajanja javnog i privatnog rada.
    49 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

    Evropski sistem donorstva i transplantacije

    Cilj kom stremimo

    Srbija mora značajno da poveća broj transplantacija i dostupnost lečenja za pacijente koji čekaju organ. Uvode se evropski standardi donorstva, jasna organizacija transplantacionog sistema i bolja koordinacija bolnica, lista čekanja i donorskih timova. Država razvija sistem identifikacije donora, edukacije zdravstvenih radnika, informisanja građana i transparentnog vođenja lista čekanja. Srbija se priprema za pristupanje Eurotransplantu i drugim međunarodnim mrežama za razmenu organa, kako bi pacijenti imali veću šansu da na vreme dobiju lečenje.

    Promene koje dolaze
    1. Srbija ispunjava organizacione, stručne i tehničke uslove za pristupanje Eurotransplantu i drugim međunarodnim mrežama za razmenu organa. Uspostavlja se jedinstvena nacionalna lista čekanja, mreža transplantacionih koordinatora, moderne laboratorije za utvrđivanje kompatibilnosti i puna usklađenost sa evropskim standardima bezbednosti, kvaliteta i sledljivosti organa.
    2. Obezbeđuju se sredstva za nacionalnu mrežu transplantacionih koordinatora, HLA tipizaciju, informacioni sistem za međunarodnu razmenu organa, opremu, obuku osoblja i razvoj transplantacionih centara. Jača se i posttransplantaciono lečenje, praćenje pacijenata i razvoj novih transplantacionih programa.
    3. Uvodi se nacionalni sistem donorstva koji omogućava svakom građaninu da elektronski ili u zdravstvenoj ustanovi izrazi saglasnost ili protivljenje donorstvu organa. Volja građanina mora biti evidentirana, proverljiva i poštovana.
    4. Pokreće se nacionalni program razvoja donorstva: edukacija građana, zdravstvenih radnika i transplantacionih koordinatora, kampanje javnog informisanja i mere za jačanje poverenja u sistem transplantacije.
    5. Redovno se javno objavljuju podaci o broju donora, transplantacijama, ishodima lečenja i listama čekanja, uz zaštitu podataka o ličnosti. Javni medijski servis i mediji koji koriste javna sredstva uključuju se u kampanje zdravstvenog opismenjavanja o donorstvu, transplantaciji i zavještanju organa.
    6. Proširuju se kapaciteti za autologne i alogene transplantacije matičnih ćelija kroz jačanje postojećih centara, razvoj novih kapaciteta i veću dostupnost terapije pacijentima kojima je neophodna.
    50 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

    Nacionalni program za borbu protiv raka

    Cilj kom stremimo

    Srbija mora da smanji smrtnost od malignih bolesti kroz rano otkrivanje, brzu dijagnostiku i pravovremeno lečenje. Skrining programi za najčešće karcinome postaju organizovani sistem: država poziva građane, prati odziv, objavljuje rezultate i odgovorna je ako se pacijent izgubi u sistemu. Uvode se jasni onkološki putevi: rok za dijagnostiku, rok za početak terapije, multidisciplinarni tim, praćenje ishoda i jednaka dostupnost lečenja u celoj Srbiji. Pacijent mora da zna gde se leči, ko vodi njegov slučaj, koji je sledeći korak i koliko se čeka. Savremena onkološka terapija, radioterapija, dijagnostika i palijativna nega moraju biti dostupni po medicinskom prioritetu, a ne po mestu stanovanja, ličnim vezama ili sposobnosti pacijenta da sam plati lečenje.

    Promene koje dolaze
    1. Uvodi se garancija roka za onkološke pacijente. Od sumnje na malignu bolest do postavljanja dijagnoze ne može proći više od 30 dana, a od potvrđene dijagnoze do početka lečenja više od 15 dana.
    2. Svaki onkološki pacijent dobija koordinatora lečenja koji ga prati kroz dijagnostiku, terapiju, rehabilitaciju i ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja. Pacijent mora da zna gde se leči, ko vodi njegov slučaj, koji je sledeći korak i u kom roku.
    3. Razvijaju se regionalni onkološki centri i modernizuje oprema za radioterapiju, nuklearnu medicinu i dijagnostiku, kako mesto stanovanja ne bi određivalo šanse za izlečenje.
    4. Pozitivna lista lekova za lečenje malignih bolesti ažurira se redovno, uz jasne rokove, medicinske dokaze i transparentne kriterijume za uvođenje novih terapija.
    5. Proširuju se nacionalni programi skrininga za rano otkrivanje raka dojke, raka grlića materice, raka debelog creva i drugih malignih bolesti sa visokom smrtnošću. Građani se aktivno pozivaju na preventivne preglede, a sistem prati obuhvat i ishode.
    6. Uspostavlja se nacionalni program rehabilitacije, psihološke i socijalne podrške onkološkim pacijentima i njihovim porodicama tokom i nakon lečenja.
    7. Uvodi se jedinstveni nacionalni registar malignih bolesti radi praćenja ishoda lečenja, planiranja kapaciteta, nabavke lekova i unapređenja onkološke politike.
    51 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

    Jednaka dostupnost zdravstvene zaštite u celoj Srbiji

    Cilj kom stremimo

    Svaki građanin mora da ima dostupnog lekara, specijalistu i zdravstvenu uslugu, bez obzira na mesto stanovanja. Država uvodi poseban plan za sredine u kojima nedostaju lekari, pedijatri, ginekolozi, stomatolozi, psihijatri i drugi deficitarni kadrovi. Uvode se podsticaji za rad u nerazvijenim i udaljenim sredinama: veća plata, službeni stan, plaćena specijalizacija, jasno napredovanje i bolji uslovi rada. Male opšte bolnice, domovi zdravlja i ambulante dobijaju opremu, kadrovski plan i podršku većih kliničkih centara. Telemedicina, mobilni timovi i gostujući specijalisti koriste se da pacijent ne mora za svaku uslugu da putuje u Beograd, Novi Sad, Niš ili Kragujevac. Cilj je da mesto stanovanja ne odlučuje o tome koliko će neko čekati, koliko će platiti i da li će na vreme dobiti lečenje.

    Promene koje dolaze
    1. Uvode se posebni programi zapošljavanja, većih plata i finansijskih podsticaja za lekare, medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje u sredinama u kojima zdravstvena zaštita nije dovoljno dostupna.
    2. Povećava se broj specijalizacija u deficitarnim granama medicine, uz ugovornu obavezu i podsticaje za rad u opštinama i okruzima koji se suočavaju sa nedostatkom kadra.
    3. Mladi lekari i zdravstveni radnici koji prihvate rad u nerazvijenim i kadrovskim ugroženim sredinama dobijaju stambenu podršku, plaćene specijalizacije, dodatke na platu, profesionalno napredovanje i bolje uslove rada.
    4. Razvija se mreža mobilnih dijagnostičkih timova za udaljena, ruralna i slabo pokrivena područja, kako bi građani osnovne preglede, kontrole i dijagnostiku dobijali bliže mestu gde žive.
    5. Jačaju se digitalne konsultacije između domova zdravlja, malih bolnica i kliničkih centara, kako bi lokalni lekari brže dobijali mišljenje specijaliste, a pacijenti izbegli nepotrebna putovanja.
    6. Uvode se minimalni standardi dostupnosti zdravstvene zaštite: nijedan građanin ne sme biti prepušten sistemu u kom mora da putuje desetine ili stotine kilometara radi osnovnog specijalističkog pregleda.
    7. Posebna ulaganja usmeravaju se ka okruzima i opštinama sa najvećim nedostatkom lekara, medicinskih sestara i specijalista, na osnovu javnih podataka o kadrovima, opremi, uslugama i potrebama stanovništva.
    52 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

    Palijativna nega i podrška porodicama

    Cilj kom stremimo

    Svaki pacijent sa teškom i neizlečivom bolešću mora da ima dostupnu, kvalitetnu i dostojanstvenu palijativnu negu. Palijativna zaštita se razvija u domovima zdravlja, opštim bolnicama, kliničkim centrima i kroz kućne timove, kako pacijent ne bi ostao bez nege kada aktivno lečenje više nije dovoljno. Uvode se jasni protokoli za kontrolu bola, psihološku podršku, negu u kući, komunikaciju sa porodicom i planiranje poslednje faze lečenja. Posebna podrška obezbeđuje se porodicama koje brinu o teško obolelima: savetovanje, obuka, predah nega i dostupan kontakt sa zdravstvenim timom. Cilj je da pacijent ne bude prepušten porodici i slučaju, već da do kraja ima negu, kontrolu simptoma, ljudsko dostojanstvo i podršku sistema.

    Promene koje dolaze
    1. Proširuje se mreža ustanova, odeljenja i kreveta za palijativnu negu kroz izgradnju novih kapaciteta i prenamenu nedovoljno iskorišćenih zdravstvenih objekata.
    2. Formiraju se multidisciplinarni timovi za palijativnu negu: lekari, medicinske sestre, psiholozi, socijalni radnici i drugi stručnjaci. Razvija se i mreža mobilnih timova za kućnu palijativnu negu, kako bi pacijenti koji ne moraju biti u bolnici mogli da dobiju stručnu pomoć u svom domu.
    3. Pacijenti i porodice dobijaju pravo na psihološku, socijalnu i pravnu podršku tokom bolesti i nakon gubitka člana porodice. Uvodi se i privremena zamenska nega, kako briga o teško obolelom članu domaćinstva ne bi dovela do izolacije, iscrpljenosti i siromaštva porodice.
    4. Uvodi se status porodičnog negovatelja za lica koja svakodnevno brinu o teško obolelim, nepokretnim i terminalno obolelim članovima porodice, uz fazno uvođenje prava na zdravstveno i penzijsko osiguranje tokom trajanja nege.
    5. Uspostavlja se jedinstvena telefonska i digitalna služba za savetovanje i koordinaciju palijativne nege, dostupna 24 časa dnevno pacijentima, porodicama i zdravstvenim radnicima.
    6. Uvodi se kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika iz palijativne medicine i povećava broj stručnjaka za kontrolu bola, simptomatsko lečenje i podršku pacijentima u završnim fazama bolesti.
    7. Obezbeđuje se dostupnost neophodnih lekova za kontrolu bola i drugih teških simptoma, bez administrativnih prepreka koje otežavaju lečenje pacijenata.
    8. Uspostavlja se jedinstven sistem praćenja kvaliteta i dostupnosti palijativne nege, uz redovno objavljivanje podataka o kapacitetima, uslugama i potrebama stanovništva.
    53 Zdravlje bez čekanja Predloži promenu

    Dostupni lekovi za sve građane

    Cilj kom stremimo

    Svi građani Srbije moraju da imaju pravovremen i jednak pristup bezbednim, efikasnim i savremenim terapijama, bez obzira na mesto stanovanja ili materijalni status. Lečenje ne sme da zavisi od toga da li pacijent živi u velikom centru, ima lične veze ili može sam da plati lek. Uvodi se jasan sistem procene i uvođenja terapija: medicinska korist, bezbednost, cena, uticaj na budžet i stvarni ishodi lečenja. RFZO obezbeđuje da terapije koje dokazano pomažu budu dostupne pacijentima po medicinskom prioritetu, uz jednaka pravila u celoj zemlji. Posebno se uređuje dostupnost terapija za retke bolesti, maligne bolesti, hronične bolesti i stanja gde kašnjenje lečenja značajno pogoršava ishod. Cilj je da pacijent dobije pravi lek na vreme, u sistemu koji je predvidljiv, pravedan i finansijski održiv.

    Promene koje dolaze
    1. Uvodi se redovno i predvidivo proširenje pozitivne liste lekova RFZO, sa unapred propisanim rokovima za razmatranje zahteva, donošenje odluke i javno obrazloženje.
    2. Uspostavlja se transparentna procena zdravstvenih tehnologija — HTA. Za svaki novi lek procenjuju se klinička korist, bezbednost, troškovna efikasnost, uticaj na budžet, broj pacijenata i prioritet bolesti.
    3. Skraćuje se vreme od registracije leka do njegove dostupnosti o trošku zdravstvenog osiguranja, kako pacijenti u Srbiji ne bi godinama čekali terapije koje su već dostupne u evropskim zemljama.
    4. Obezbeđuju se posebna budžetska sredstva za inovativne terapije, posebno za onkološke, retke, neurološke, kardiovaskularne i druge teške bolesti.
    5. Za retke bolesti i male grupe pacijenata uvodi se održiv model finansiranja: zaštićena budžetska linija, registri pacijenata, brža procedura odlučivanja i ugovori sa proizvođačima koji uključuju popuste, budžetske plafone i plaćanje po ishodu lečenja.
    6. Država razvija centralizovanu nabavku i pregovaranje o cenama lekova, kako bi obezbedila povoljnije uslove, veću dostupnost terapija i bolju kontrolu troškova RFZO.
    7. Prioritet imaju terapije za bolesti koje su vodeći uzroci smrtnosti u Srbiji, posebno kardiovaskularna oboljenja, maligne bolesti i retke bolesti, kao i lekovi koji produžavaju život, sprečavaju invaliditet i smanjuju hospitalizacije.
    8. Odluke o lekovima postaju javne i proverljive. Objavljuju se kriterijumi, rokovi, status zahteva, tok postupka, donete odluke i uslovi pod kojima je lek stavljen na listu, uz zaštitu komercijalno poverljivih podataka.
    9. Udruženja pacijenata, stručna društva i lekari učestvuju u redovnim konsultacijama o prioritetima za proširenje liste lekova. Konačna odluka zasniva se na medicinskim dokazima, javnoj koristi i održivosti zdravstvenog budžeta.
    54 Dostojanstven život za svakoga Predloži promenu

    Prvi dom za porodicu

    Cilj kom stremimo

    Srbija uvodi model pristupačnog stanovanja za mlade porodice. Cilj je izgradnja i obezbeđivanje najmanje 5.000 domova godišnje kroz javne i lokalne stambene fondove, subvencionisanu gradnju, adaptaciju praznih objekata i partnerstvo sa privatnim investitorima pod pravilima javnog interesa. Program povećava ponudu stanova za život: kroz javno zemljište, pristupačne zakupnine, zakup sa pravom otkupa, obavezne pristupačne stambene kvote i nova naselja planirana zajedno sa vrtićima, školama, domovima zdravlja, zelenilom, javnim prevozom i komunalnom infrastrukturom. CEOP 2.0 povezuje urbanističke planove, građevinske dozvole, infrastrukturne uslove, obaveze investitora, rokove javnih preduzeća i javnu kontrolu realizacije, kako bi se stanovi gradili brže, zakonito i tamo gde postoje uslovi za normalan život.

    Promene koje dolaze
    1. Uvodi se Nacionalni program pristupačnog stanovanja po bečkom modelu. Država, gradovi i opštine formiraju javni i lokalni stambeni fond stanova za dugoročni zakup, zakup sa pravom otkupa i kupovinu prve nekretnine pod povoljnim uslovima. Pravo na podršku imaju mladi bračni i vanbračni parovi, samohrani roditelji i porodice sa decom. Uslov je da najmanje jedan roditelj ima do 40 godina, odnosno samohrani roditelj do 45 godina, i da porodica rešava pitanje prve nekretnine za primarno stanovanje. Plan je gradnja 5.000 stanova godišnje na teritoriji cele Srbije sa ciljem dostizanja godišnje gradnje 10.000 stanova godišnje u roku od 8 godina.
    2. Najmanje 70% sredstava programa usmerava se u povećanje ponude stanova. Program finansira novu gradnju, adaptaciju praznih kuća i stanova, brownfield stanovanje, energetsku obnovu zgrada, lokalne stambene fondove i stanove za deficitarne kadrove u javnim službama.
    3. Privatni partneri se uključuju kroz javne konkurse i ugovore o pristupačnom stanovanju. Država i lokalna samouprava obezbeđuju zemljište, infrastrukturu, planske uslove, delimično finansiranje ili garancije, a investitori, zadruge, fondacije i lokalna stambena preduzeća grade i upravljaju stanovima pod ugovorenim pravilima.
    4. Uvodi se model “javno zemljište - pristupačan stan”. Vrednost javnog zemljišta koristi se za izgradnju pristupačnih stanova, vrtića, škola, domova zdravlja, parkova, javnog prevoza i komunalne infrastrukture u novim naseljima.
    5. Stambeni program se povezuje sa urbanističkim planiranjem. Novi stambeni blokovi odobravaju se uz prethodni stambeno-infrastrukturni bilans: broj novih stanovnika, kapacitet vrtića i škola, dom zdravlja, zelenilo, javni prevoz, parking, vodovod, kanalizacija, elektro-mreža i protivpožarna zaštita.
    6. Za ruralne i demografski ugrožene sredine uvodi se poseban program obnove praznih kuća i javnih objekata. Podrška se usmerava mladim porodicama, nastavnicima, lekarima, zdravstvenim radnicima, veterinarima, socijalnim službama, deficitarnim zanimanjima i povratnicima iz dijaspore.
    7. Uspostavlja se Mapa stambenih potreba Srbije. Mapa pokazuje odnos cena stanova i plata, stambeni pritisak po opštinama, raspoloživo javno zemljište, prazne kuće i stanove, brownfield lokacije, infrastrukturne kapacitete i potrebe za kadrovima u javnim službama.
    8. Godišnje kvote programa određuju se prema Mapi stambenih potreba. Najveći deo urbane kvote usmerava se na Beograd i Novi Sad, uz posebne kvote za Niš, Kragujevac, Suboticu, Novi Pazar, Čačak, Kraljevo, Zrenjanin, Leskovac, Užice, Valjevo i druge regionalne centre.
    9. CEOP 2.0 postaje digitalna kičma programa. Sistem povezuje planske dokumente, lokacijske uslove, građevinske dozvole, infrastrukturne uslove, obaveze investitora, rokove javnih preduzeća, priključenja, upotrebne dozvole i javno praćenje realizacije. Za projekte pristupačnog stanovanja uvodi se posebna CEOP 2.0 procedura. Svaki projekat ima digitalni dosije lokacije, dokaz planskog osnova, infrastrukturni bilans, strukturu tržišnih i pristupačnih stanova, ugovorene obaveze investitora i javno dostupne podatke o rokovima i ispunjenju obaveza.
    10. Korisnik zadržava pravo dok stan koristi kao primarni dom. Subvencija se otpisuje 10% godišnje i potpuno se otpisuje posle 10 godina stanovanja. U slučaju razvoda, smrti, invaliditeta, preseljenja zbog posla ili drugih opravdanih okolnosti omogućava se prenos prava na drugu prvu nekretninu ili povrat samo preostalog dela subvencije bez kaznene kamate.
    11. Direktna pomoć za kupovinu koristi se u zonama sa dovoljnom ponudom stanova. U zonama brzog rasta cena sredstva se preusmeravaju u javnu i subvencionisanu gradnju, adaptaciju praznih objekata i infrastrukturno opremanje novih lokacija.
    55 Dostojanstven život za svakoga Predloži promenu

    Fleksibilni rad za roditelje - pravo da se traži, obaveza da se odbijanje obrazloži

    Cilj kom stremimo

    Roditelji male dece dobijaju pravo da traže fleksibilan rad: rad od kuće, klizno radno vreme, skraćeno radno vreme ili drugačiji raspored rada, kada priroda posla to dozvoljava. Poslodavac ne mora uvek da odobri zahtev, ali mora da odgovori pisano, u razumnom roku i sa jasnim obrazloženjem. Odbijanje fleksibilnog rada ne sme biti prikrivena diskriminacija roditelja, posebno majki, niti razlog za kažnjavanje u plati, napredovanju ili sigurnosti posla. Cilj je da roditelji mogu da usklade rad i brigu o deci, a da se istovremeno ne uvedu pravila koja bi poslodavce odvraćala od zapošljavanja žena.

    Promene koje dolaze
    1. Roditelji dece do 3 godine dobijaju zakonsko pravo da traže fleksibilan rad, uključujući hibridni rad, rad od kuće, pomereno radno vreme, skraćenu radnu nedelju uz isti fond sati, delimično radno vreme i fazni povratak sa roditeljskog odsustva. Za decu sa smetnjama u razvoju, teže zdravstvene okolnosti ili samohrane roditelje mogućnost traženja fleksibilnog rada može trajati duže, uz jasne uslove i procenu organizacionih mogućnosti.
    2. Poslodavac razmatra zahtev po prirodi posla i stvarnim organizacionim mogućnostima. Ako zahtev odbije, mora dati pisano obrazloženje, a odbijanje ne sme biti paravan za diskriminaciju roditelja.
    3. Roditelj je zaštićen od posledica zbog traženja fleksibilnog rada: otkaza, degradacije, umanjenja plate, uskraćivanja napredovanja ili prikrivene diskriminacije.
    4. Uvodi se sertifikat „Pro-porodični poslodavac“ sa konkretnim benefitima: dodatni bodovi u javnim nabavkama za radno-intenzivne usluge, prednost u programima aktivne politike zapošljavanja i poreski kredit za ulaganja u vrtiće, fleksibilni rad i povratak roditelja na posao.
    5. Javni sektor prvi uvodi fleksibilan rad tamo gde priroda posla to dozvoljava, kako bi država postavila standard za privatni sektor, ali bez narušavanja rada službi i bez širenja prava na način koji bi smanjio šanse žena za zapošljavanje.
    56 Dostojanstven život za svakoga Predloži promenu

    Socijalna zaštita za ugrožene

    Cilj kom stremimo

    Novčana socijalna pomoć, dečiji dodatak, hitna pomoć i lokalne usluge moraju biti dostupniji građanima koji nemaju dovoljno za osnovni život. Podrška se usmerava ka deci u siromaštvu, osobama sa invaliditetom, starima bez porodične podrške, samohranim roditeljima, porodicama sa niskim prihodima i ljudima koji danas ispadaju iz sistema zbog preuskih pravila, automatskih odluka ili nedostupnih usluga u svojoj opštini. Cilj je da socijalna zaštita stigne do onih kojima je stvarno potrebna, brže, pravednije i bez ponižavajuće birokratije.

    Promene koje dolaze
    1. Novčana socijalna pomoć se vezuje za stvarne troškove života. Osnovica pomoći se usklađuje najmanje jednom godišnje sa rastom cena i pragom rizika od siromaštva, a pravila za ostvarivanje prava se menjaju tako da pomoć obuhvati više ljudi koji realno nemaju dovoljno prihoda. Kod procene imovine jasnije se izuzimaju jedini stan ili kuća u kojoj porodica živi, osnovno vozilo potrebno za posao, školu, lečenje ili osobu sa invaliditetom, niskoproduktivna poljoprivredna imovina od koje se ne ostvaruje stvarni prihod i kratkotrajni sezonski prihod do utvrđenog limita.
    2. Dečiji dodatak se širi na decu iz siromašnih i niskodohodnih porodica. Podižu se cenzusi i iznosi za porodice sa najnižim prihodima, samohrane roditelje, decu sa invaliditetom i decu čiji roditelji rade za niske plate. Prijava se pojednostavljuje kroz podatke koje država već ima, bez obilaska više institucija radi pribavljanja potvrda. Cilj je da dečiji dodatak stvarno pokrije decu koja žive u riziku od siromaštva, a ne samo one porodice koje uspeju da prođu komplikovanu proceduru.
    3. Rad se više ne kažnjava automatskim gubitkom pomoći. Korisnik novčane socijalne pomoći koji se zaposli ili počne da ostvaruje legalan prihod zadržava deo pomoći i dečijeg dodatka tokom prelaznog perioda od 6 do 12 meseci, uz postepeno smanjivanje podrške. Time se sprečava situacija u kojoj porodica gubi više kroz ukidanje prava nego što dobija od prve plate, sezonskog rada ili ulaska u legalan posao.
    4. Socijalna karta dobija zaštitne mehanizme pre svake odluke o ukidanju prava. Pravo ne može biti ukinuto samo na osnovu automatskog ukrštanja podataka: korisnik mora da dobije obaveštenje, rok za objašnjenje, mogućnost razgovora sa stručnim radnikom i pisano obrazloženje odluke. Za najugroženije grupe uvodi se brza revizija u roku od 15 dana, a jednom godišnje sprovodi se nezavisna provera grešaka, žalbi i uticaja Socijalne karte na najranjivije građane.
    5. Centri za socijalni rad dobijaju standard opterećenja i manje administracije. Uvodi se maksimalan broj aktivnih predmeta po stručnom radniku, administrativni asistenti za prikupljanje dokumentacije i obavezno elektronsko povlačenje podataka iz državnih registara. Stručni radnici se usmeravaju na rad sa decom, porodicama, osobama sa invaliditetom, starima, žrtvama nasilja i ljudima u krizi, umesto na pribavljanje papira koje država već poseduje.
    6. Hitna socijalna pomoć postaje dostupna u roku od 72 sata. Porodice bez prihoda, žrtve nasilja, stari bez podrške, ljudi koji izgube smeštaj, porodice pogođene požarom, poplavom, izbacivanjem iz stana ili iznenadnim gubitkom prihoda dobijaju privremenu pomoć odmah, uz naknadnu proveru dokumentacije. Hitna pomoć može biti novčana, u hrani, lekovima, ogrevu, privremenom smeštaju ili drugoj osnovnoj podršci.
    7. Svaka opština dobija osnovni paket socijalnih usluga. Minimalni standard obuhvata pomoć u kući za stare, ličnog pratioca za decu kojoj je potreban, personalnu asistenciju za osobe sa invaliditetom, dnevni boravak ili međuopštinsku alternativu, predah smeštaj, savetovalište za porodice u krizi i podršku deci sa smetnjama u razvoju. Slabije opštine dobijaju namenski transfer iz republičkog budžeta, po jasnim kriterijumima i uz javno objavljivanje koliko je novca dodeljeno, za koju uslugu, koliko korisnika je obuhvaćeno, ko pruža uslugu i koliko ljudi je i dalje na listi čekanja.
    57 Dostojanstven život za svakoga Predloži promenu

    Dostojanstvena starost - penzija koja pokriva život

    Cilj kom stremimo

    Penzioneri moraju da žive od svoje penzije, a ne od jednokratnih pomoći, popusta i političke milostinje. Država ispravlja nepravdu prema penzionerima kojima su penzije bile umanjene i uvodi najnižu penziju od koje može da se preživi. Penzije se usklađuju predvidivo i pravedno, tako da prate troškove života i rast zarada. Stariji ljudi dobijaju bolju dostupnost lekova, lečenja, kućne nege i socijalne podrške, bez obzira na to da li žive u velikom gradu, malom mestu ili selu. Cilj je da starost ne znači siromaštvo, zavisnost od porodice ili čekanje na političku pomoć, već siguran prihod, dostupno zdravstvo i dostojanstven život.

    Promene koje dolaze
    1. Donosi se zakon kojim se vraća umanjen deo penzija za period 2014. do 2018. godine. Isplata se vrši u ratama, a pravo ostvaruju i naslednici penzionera koji su u međuvremenu preminuli.
    2. Uvodi se minimalna penzija kao zaštitni prag za najugroženije penzionere, vezana za minimalnu zaradu, tako da najniže penzije ne ostanu ispod granice osnovnog preživljavanja.
    3. Penziona politika se vodi tako da prosečna penzija iznosi najmanje 50% prosečne plate.
    4. Uvodi se socijalna penzija od 24.000 dinara za građane starije od 65 godina koji nemaju penziju, bilo koje druge prihode niti imovinu od koje mogu da žive.
    5. Za penzionere sa najnižim primanjima uvodi se dodatna zdravstvena zaštita: besplatni neophodni lekovi i prioritet za preventivne preglede.
    6. Uvodi se transparentnost u program za penzionere: banjsko lečenje, paketi pomoći, lokalne pogodnosti, udruženja penzionera i sredstva iz PIO fonda moraju imati jasne kriterijume, rang-liste i javne izveštaje.
    7. Penzioneri u manjim gradovima i siromašnijim opštinama dobijaju jednak pristup podršci kao penzioneri u velikim gradovima: lokalni prevoz, klubovi za stare, dnevni centri, kućna pomoć, zdravstvene akcije i programi aktivnog starenja.
    58 Dostojanstven život za svakoga Predloži promenu

    Roditelj-negovatelj kao trajno socijalno pravo

    Cilj kom stremimo

    Roditelji i staratelji dece sa smetnjama u razvoju i osoba sa teškoćama dobijaju priznat status negovatelja. Država priznaje rad koji oni svakodnevno obavljaju u kući i obezbeđuje mesečnu naknadu, uplatu doprinosa i pravo na odmor, savetovanje i stručnu podršku. Podrška se vezuje za stvarne potrebe deteta ili osobe kojoj je nega potrebna: stepen podrške, broj sati nege, zdravstveno stanje i mogućnost porodice da sama obezbedi pomoć. Cilj je da porodice koje nose najteži teret ne budu prepuštene same sebi, već da imaju prihod, prava i sistemsku podršku države.

    Promene koje dolaze
    1. Uvodi se status roditelja-negovatelja i negovatelja za roditelja, staratelja ili člana porodice koji neposredno brine o detetu sa smetnjama u razvoju ili osobi sa teškoćama kojoj je potrebna stalna nega i podrška. Status se ostvaruje preko centra za socijalni rad, na osnovu procene funkcionalnih potreba, a ne samo na osnovu formalne dijagnoze.
    2. Pravo se priznaje kao lično pravo roditelja-negovatelja. Status obuhvata mesečnu naknadu, uplatu doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, pravo na staž i pristup uslugama podrške. Naknada iznosi najmanje prosek minimalne zarade u Republici Srbiji za prethodna tri meseca, uz redovno usklađivanje sa rastom minimalne cene rada.
    3. Status roditelja-negovatelja se ostvaruje uz pravo na rad. Roditelj može biti zaposlen, radno angažovan ili obavljati delatnost, uz mogućnost prilagođenog radnog vremena, rada do 50% punog radnog vremena ili rada od kuće, a naknada se uređuje tako da podrži negu i zadrži vezu roditelja sa tržištem rada.
    4. Kod porodica sa dvoje ili više dece/osoba kojima je potrebna stalna podrška, oba roditelja mogu ostvariti status. Time se priznaje realan obim nege u porodicama u kojima jedan roditelj ne može sam da pokrije celodnevnu brigu, terapije, školovanje, zdravstvo i svakodnevnu podršku.
    5. Pravo se nastavlja i posle punoletstva deteta kada potreba za negom traje.Punoletstvo osobe o kojoj se brine pokreće novu procenu potreba i plan podrške, uz nastavak prava roditelja-negovatelja kada osoba i dalje zavisi od stalne nege, pomoći i nadzora.
    6. Uz novčanu podršku uvodi se paket usluga za porodicu. Roditelj-negovatelj dobija pravo na predah-uslugu, dnevni boravak, pomoć u kući, psihološku podršku, savetovalište, prioritetnu rehabilitaciju i koordinaciju sa školom, zdravstvom i socijalnom zaštitom. Cilj je da novčano pravo bude povezano sa stvarnom podrškom porodici.
    7. Uvodi se jedinstvena evidencija roditelja-negovatelja i godišnje izveštavanje. Ministarstvo nadležno za socijalnu zaštitu objavljuje broj korisnika, strukturu prava, trošak naknada, obuhvat usluga, žalbe, rokove odlučivanja i procenu potreba za dodatnim uslugama po opštinama.
    59 Dostojanstven život za svakoga Predloži promenu

    Dostojanstven rad za svakog radnika

    Cilj kom stremimo

    Svaki radnik u Srbiji mora da bude zaštićen snažnim radnim pravom: u fabrici, trgovini, uslugama, agencijskom radu, platformskom radu, sezonskim poslovima i kao strani radnik u Srbiji. Radnik mora da ima pristojnu zaradu, jasan ugovor, uređeno radno vreme, plaćen prekovremeni rad, bezbedne uslove rada i zaštitu od zloupotreba. Država jača inspekciju rada, kontrolu isplate zarada, zaštitu od rada „na crno", zloupotrebe ugovora i pritisaka na radnike. Posebna pravila uvode se za nove i rizične oblike rada: agencijski rad, platformski rad, sezonski rad i rad stranih radnika. Cilj je da svaki radnik ima osnovna prava, bez obzira na to kako je formalno angažovan i kod koga radi.

    Promene koje dolaze
    1. Zakon o radu se usklađuje sa savremenim oblicima rada: rad preko platformi, rad od kuće, fleksibilni rad. Takođe, prikriveni radni odnos, lažno samozapošljavanje i rad preko povezanih firmi ulaze u jasniji pravni okvir. Osnovna prava radnika važe bez obzira na formu angažovanja: pisani ugovor, ugovorena zarada, radno vreme, pravo na odmor, bezbednost na radu, zaštita od diskriminacije i pristup pravnoj zaštiti u slučaju potrebe.
    2. Inspekcija rada se jača tako što postupa kroz procenu rizika, vodi digitalne evidencije, elektronske zapisnike i usmerava kontrolu na sektore sa najviše zloupotreba: građevina, trgovina, ugostiteljstvo, obezbeđenje, dostava, platforme, poljoprivreda, tekstil i rad stranaca. Pošteni poslodavci dobijaju savetodavnu podršku, a ponovljene zloupotrebe nose brže sankcije, zabranu učešća u javnim nabavkama i javnu evidenciju prekršilaca.
    3. Agencijsko zapošljavanje se strože nadzire kroz primenu jednakog tretmana ustupljenih radnika, kontrolu zarada, radnog vremena i ugovora sa poslodavcem korisnikom. Postojeći Zakon o agencijskom zapošljavanju već uređuje prava ustupljenih zaposlenih i jednak tretman, a reforma ga pretvara u stvarnu zaštitu kroz inspekcijski nadzor i javne podatke o licenciranim agencijama.
    4. Zapošljavanje stranih radnika povezuje se sa zaštitom domaćeg tržišta rada i dostojanstvenim uslovima za strane radnike. Postojeći sistem jedinstvene dozvole i eStranac se dopunjuje obaveznom proverom poslodavca, prevodom osnovnih prava, dostupnom prijavom zloupotreba i kontrolom smeštaja, plata, pasoša, posrednika i agencija.
    60 Srbija se vraća kući Predloži promenu

    Garancija vrtića i jaslica - mesto za svako dete u roku od 12 meseci

    Cilj kom stremimo

    Mesto u vrtiću je garantovano pravo deteta. Svako dete mora da dobije mesto u jaslicama, vrtiću ili akreditovanom programu ranog razvoja, bez obzira na prihod porodice, mesto stanovanja ili radni status roditelja. Država i lokalne samouprave prave plan širenja kapaciteta: novi vrtići, adaptacija postojećih objekata, uključivanje akreditovanih privatnih i neprofitnih programa i jasni rokovi za upis. Tamo gde mesto nije odmah dostupno, roditelj dobija vaučer koji pokriva realan trošak usluge. Cilj je da roditelji male dece mogu da rade, da porodice dobiju stvarnu podršku, a da deca pre polaska u školu imaju jednaku šansu za razvoj, učenje i socijalizaciju.

    Promene koje dolaze
    1. Uvodi se zakonsko pravo svakog deteta na mesto u jaslicama, vrtiću ili akreditovanom programu ranog razvoja, najkasnije 12 meseci od dana prijave za mesto.
    2. Za decu zaposlenih roditelja, samohranih roditelja, porodica sa troje i više dece, povratnika iz dijaspore, roditelja u deficitarnim zanimanjima i decu iz ranjivih grupa rok je 6 meseci.
    3. Ako lokalna samouprava ne obezbedi mesto u javnom vrtiću u roku, u obavezi je da automatski finansira alternativno mesto u akreditovanom privatnom vrtiću.
    4. Uvodi se vaučer za vrtić i jaslice sa jasnim plafonom cene. Vaučer ne može biti veći od 110% prosečne ekonomske cene javnog vrtića u toj opštini, odnosno do 120% u opštinama bez dovoljno javnih kapaciteta. Razliku preko propisanog limita plaća korisnik sam.
    5. Uvodi se mapa nedostajućih kapaciteta po opštinama. Prioritet izgradnje novih vrtića i jaslica imaju opštine sa najvećim listama čekanja, najmanjim obuhvatom dece i najvećim brojem dece mlađe od 6 godina.
    6. Cilj do 2030. je najmanje 45% obuhvata dece mlađe od 3 godine i 96% obuhvata dece od 3 godine do polaska u školu.
    61 Srbija se vraća kući Predloži promenu

    Roditeljsko odsustvo za oba roditelja - očinska kvota, fleksibilnost i povratak na posao

    Cilj kom stremimo

    Roditeljstvo ne sme da ostane pretežno na teretu majke, niti da bude razlog za diskriminaciju žena na tržištu rada. Očevi dobijaju stvarno pravo i podsticaj da koriste roditeljsko odsustvo i aktivno učestvuju u brizi o detetu. Uvodi se fleksibilnije korišćenje roditeljskog odsustva: deo odsustva može da koristi majka, deo otac, a deo se može rasporediti u skladu sa potrebama porodice i razvojem deteta. Poseban deo odsustva rezerviše se za očeve, kako bi briga o deci postala zajednička porodična i društvena odgovornost. Cilj je da se žene manje diskriminišu pri zapošljavanju i napredovanju, da se roditelji lakše vrate na posao i da porodice dobiju više slobode u organizovanju života posle rođenja deteta.

    Promene koje dolaze
    1. Uvodi se stvarno roditeljsko odsustvo za oba roditelja, tako da se roditeljstvo više ne vezuje praktično samo za majku.
    2. Postojeće pravo na odsustvo reformiše se u fleksibilni porodični fond: 18 meseci za prvo i drugo dete, a 24 meseca za treće i svako naredno dete.
    3. Odsustvo se može koristiti fleksibilno: u blokovima, delimično, u kombinaciji sa skraćenim radnim vremenom ili kroz postepeni povratak na posao do treće godine deteta.
    4. U okviru fonda uvodi se najmanje 3 meseca neprenosive očinske kvote. Ako otac ne iskoristi taj deo, porodica ga gubi.
    5. Naknada za očinsku kvotu iznosi najmanje 80% prethodne zarade, uz gornji limit od 3 prosečne zarade u Republici Srbiji, kako pravo ne bi ostalo samo formalno.
    6. Poslodavci dobijaju jasna pravila za planiranje zamena, a roditelji pravo na lakši, fazni povratak na posao posle odsustva.
    62 Srbija se vraća kući Predloži promenu

    Porodični poreski račun - sintetički porez i niža efektivna stopa za porodice sa decom

    Cilj kom stremimo

    Poreski sistem mora da prepozna porodicu i domaćinstvo, a ne samo pojedinca. Isti prihod nema istu vrednost za samca i za porodicu koja izdržava decu, jer stvarna ekonomska snaga zavisi od broja članova domaćinstva i izdržavanih lica. Uvodi se porodični poreski model u kom porodice sa decom imaju nižu efektivnu stopu poreza. Poresko opterećenje se prilagođava broju dece i izdržavanih članova, tako da sistem pravednije tretira porodice koje nose veće troškove života. Cilj je da poreska politika podrži roditeljstvo, poveća raspoloživi prihod porodica sa decom i smanji pritisak na domaćinstva koja žive od jedne ili dve zarade.

    Promene koje dolaze
    1. Uvodi se sintetički porez na dohodak: zarada, honorari, zakup, kapital i drugi oporezivi prihodi ulaze u jednu godišnju osnovicu.
    2. Domaćinstvo bira da li mu je povoljniji individualni ili porodični obračun, uz pravilo da porodica nikada ne može platiti više nego u individualnom režimu.
    3. Uvodi se porodični količnik: samac 1,0; samohrani roditelj, par bez dece, par sa jednim detetom, dvoje, troje, četvoro, petoro i više dece.
    4. Roditelji dobijaju progresivni mesečni dečji poreski kredit po svakom detetu.
    5. Poreska korist se u punom iznosu priznaje do 5 prosečnih godišnjih zarada po poreskoj jedinici, od 5 do 8 se umanjuje, a iznad 8 prestaje pravo na dečji kredit i dodatni porodični bonus.
    63 Srbija se vraća kući Predloži promenu

    Podrška vantelesnoj oplodnji i očuvanju plodnosti

    Cilj kom stremimo

    Parovi i pojedinci koji žele dete dobijaju jasan, brz i finansijski dostupan put do vantelesne oplodnje i očuvanja plodnosti. Država finansira kompletan medicinski opravdan postupak, bez skrivenih troškova i nepotrebnog odlaganja. Uvode se obavezni rokovi za svaki korak: 30 dana za prvi pregled, 60 dana za dijagnostiku, 15 dana za odluku komisije i najviše 90 dana do početka postupka. Ista pravila važe u javnim ustanovama i akreditovanim privatnim klinikama koje rade o trošku države. Uspostavlja se nacionalni registar ishoda po klinikama, kako bi pacijenti i država znali koliko je postupaka urađeno, kakvi su rezultati i gde je potrebno unaprediti kvalitet. Za onkološke pacijente i druge osobe čije lečenje može ugroziti plodnost uvodi se brz put za očuvanje reproduktivnog materijala pre početka terapije.

    Promene koje dolaze
    1. Vantelesna oplodnja bez skrivenih troškova: država finansira kompletan proces: dijagnostiku, hormonsku terapiju, postupak VTO, zamrzavanje i čuvanje embriona do 5 godina. Za ono što ulazi u RFZO paket pacijent plaća 0 dinara.
    2. Jasni rokovi od uputa do postupka: uvode se maksimalni rokovi - prvi specijalistički pregled u roku od 30 dana, završetak dijagnostike u roku od 60 dana, odluka komisije u roku od 15 dana i ulazak u postupak u roku od 90 dana od odobrenja.
    3. Zagarantovano pravo za prvo, drugo dete i donorski materijal: za prvo dete ostaje neograničen broj postupaka do 45. godine. Za drugo dete garantuju se najmanje 2 stimulisana postupka i 3 krioembriotransfera. Za postupke sa darovanim reproduktivnim materijalom garantuju se 3 stimulisana postupka i 3 krioembriotransfera do 45. godine.
    4. Očuvanje plodnosti pre teškog lečenja: osobe koje ulaze u proces terapije koja može ugroziti plodnost dobijaju hitan uput za zamrzavanje jajnih ćelija, spermatozoida ili embriona. Za onkološke pacijente rok za postupak je do 14 dana od medicinske indikacije, sa pravom žena do 40 godina i muškaraca do 50 godina.
    5. Javni registar ishoda po klinikama: uvodi se nacionalni registar VTO ishoda. Svaka klinika kvartalno objavljuje broj postupaka, prosečno čekanje na postupak, stopu uspešnih trudnoća, broj dece rođene iz postupka, broj višeplodnih trudnoća i komplikacije, po starosnim grupama: do 35, 35-39, 40-42 i 43-45 godina.
    64 Srbija se vraća kući Predloži promenu

    Zaštita dece i javno zdravlje - kockanje, nasilje, alkohol i rizične aktivnosti

    Cilj kom stremimo

    Zaštita dece mora biti važnija od prihoda od kockanja, tolerisanja nasilja i komercijalizacije društvene patologije. Kockanje, nasilje na javnim događajima, dostupnost alkohola i narkotika maloletnicima i rizične aktivnosti za decu tretiraju se kao pitanje zaštite dece, porodice i javnog zdravlja. Država smanjuje dostupnost i agresivno oglašavanje kockanja, posebno u blizini škola, sportskih terena, sadržaja za mlade i u digitalnom prostoru. Pooštrava se kontrola prodaje alkohola i narkotika maloletnicima, uz jasnu odgovornost prodavca, organizatora, lokalne samouprave i inspekcija. Uvode se jasna pravila za prekid javnih događaja u slučaju nasilja, ugrožavanja dece ili ponovljenog uvredljivog skandiranja. Škole, roditelji i lokalne službe dobijaju sistemsku edukaciju o zavisnostima, digitalnim rizicima, nasilju i zaštiti dece. Medijski prostor ne sme da normalizuje, promoviše ili pretvara u zabavu lica pravosnažno osuđena za najteža krivična dela, posebno kada takvo pojavljivanje utiče na decu, žrtve i javnu kulturu nasilja.

    Promene koje dolaze
    1. Kockanje se tretira kao rizik za decu, porodicu i javno zdravlje, a ne samo kao izvor budžetskog prihoda.
    2. Pravilo udaljenosti od škola se strogo primenjuje i precizira kroz mapu rizika. Postojeći objekti koji ne ispunjavaju uslove u odnosu na škole dobijaju prelazni rok za usklađivanje ili gube licencu.
    3. Do završetka nacionalne mape rizika uvodi se moratorijum na nove dozvole u školskim zonama i naseljima sa prevelikom koncentracijom kladionica.
    4. Zabranjuje se vizuelno agresivan izgled kladionica: zatamnjeni izlozi, LED animacije, istaknute kvote, slike sportista, jackpot poruke i „premium“ izlog prema ulici.
    5. Oglašavanje kockanja uređuje se po strožem modelu sličnom reklamiranju alkohola/piva: nema oglašavanja usmerenog ka maloletnicima, nema reklama u školskim i dečijim prostorima, nema influensera i javnih ličnosti koje ciljaju mlade, a TV i radio oglašavanje dozvoljeno je samo u kasnim terminima, okvirno posle 22 časa, uz obavezna upozorenja o riziku zavisnosti. Sponzorstva na dresovima profesionalnih seniorskih klubova mogu ostati u prelaznom režimu, ali se zabranjuju na dresovima dečijih i omladinskih klubova.
    6. Plaćanje klađenja i igara na sreću se vrši isključivo karticom ili preko verifikovanog računa, uz identifikaciju igrača, centralni registar, limite i pravila samoisključenja. Uvodi se poseban javnozdravstveni porez na bruto prihod od igara na sreću, a prihod se namenski usmerava za lečenje zavisnosti, školske psihologe, centre za mentalno zdravlje dece i kampanje prevencije.
    7. Ograničava se broj uplatnih mesta i lokacija za klađenje u zavisnosti od gustine postojećih kladionica, broja stanovnika i blizine škola.
    8. Maloletnicima se zabranjuje takmičarsko učešće u airsoftu, paintballu i sličnim aktivnostima koje simuliraju oružani sukob ili normalizuju upotrebu replika oružja. Za rekreativne aktivnosti, ako se izuzetno dozvole starijim maloletnicima, uvode se strogi uslovi: saglasnost roditelja, zaštitna oprema, licenciran instruktor, zabrana realističnih scenarija nasilja i posebna procena rizika.
    9. Pooštrava se zabrana prodaje alkohola maloletnicima i uvodi sistemska borba protiv narkomanije kroz školsku prevenciju, edukaciju dece i roditelja, rano prepoznavanje rizika, školske psihologe, centre za mentalno zdravlje dece i saradnju škola, domova zdravlja, centara za socijalni rad, policije i lokalne zajednice. Kladionice, alkohol i narkotici tretiraju se povezano kao rizici po decu i porodicu.
    10. Zabranjuje se promotivno, zabavno i komercijalno pojavljivanje u medijima lica pravosnažno osuđenih za najteža krivična dela, naročito za ubistva, organizovani kriminal, trgovinu ljudima, silovanje, teška dela protiv dece i druga dela sa visokim stepenom društvene opasnosti. Zabrana ne sprečava legitimno novinarsko izveštavanje od javnog interesa, ali zabranjuje glorifikaciju, rijaliti-format, plaćeno gostovanje, predstavljanje kao uzora ili korišćenje takvih lica za podizanje gledanosti i profita.
    11. Mediji čiji odgovorni urednici ili urednici budu pravosnažno osuđeni za krivična dela ili prekršaje povezane sa promocijom govora mržnje, agresije, nasilja, diskriminacije ili ugrožavanja bezbednosti automatski se diskvalifikuju iz projektnog sufinansiranja i drugih programa državnog finansiranja medija za jasno propisan period, uz pravo na pravni lek i javno obrazloženje odluke.
    12. Novinarska i medijska udruženja dobijaju veću institucionalnu ulogu u praćenju i javnom evidentiranju govora mržnje, agresije i nasilja u medijima, kroz model nulte tolerancije, javne preporuke, stručna mišljenja i učešće u izradi kodeksa, smernica i obuka za redakcije.
    13. Izveštavanje o masovnim ubistvima, tragedijama, samoubistvima, nesrećnim slučajevima i događajima koji mogu izazvati dodatnu društvenu traumu mora se striktno uskladiti sa smernicama UNICEF-a, NUNS-a i profesionalnih novinarskih kodeksa. Cilj je da se zaštite žrtve, deca i porodice, smanji sekundarna traumatizacija javnosti i ograniči rizik od Verterovog efekta i imitativnog nasilja.
    65 Srbija se vraća kući Predloži promenu

    Digitalni konzulati za dijasporu

    Cilj kom stremimo

    Građani Srbije koji žive u inostranstvu moraju da imaju brz, predvidljiv i dostupan odnos sa svojom državom. Konzularne usluge se modernizuju tako da dokumenti, uverenja, prijave, zakazivanja i informacije budu dostupni digitalno, jasno i bez nepotrebnog čekanja. Uvodi se jedinstveni portal za dijasporu, sa pregledom prava, rokova, taksi, potrebne dokumentacije i statusa svakog predmeta. Konzulati dobijaju bolju organizaciju rada, elektronsko zakazivanje, bržu komunikaciju i obavezu da građaninu odgovore u jasnom roku. Cilj je da građani Srbije u inostranstvu lakše ostvaruju prava, dobijaju dokumenta, rešavaju statusna pitanja i ostanu povezani sa Srbijom bez ponižavajuće birokratije i osećaja da su prepušteni sami sebi.

    Promene koje dolaze
    1. eKonzulat se razvija u puni digitalni sistem za konzularne usluge: zakazivanje, podnošenje zahteva, dopuna dokumentacije, praćenje statusa predmeta, pritužba, ocena usluge...
    2. Uvode se javni standardi rada diplomatsko-konzularne mreže: prosečno vreme čekanja, broj rešenih predmeta, dostupnost termina, broj pritužbi i kvalitet usluge po ambasadi i konzulatu.
    3. Uspostavlja se dobrovoljni digitalni profil građana Srbije u inostranstvu za konzularne informacije, kriznu komunikaciju, obrazovanje dece, poslovno povezivanje, povratak i saradnju sa državom.
    4. Unapređuje se ostvarivanje biračkog prava u inostranstvu: digitalna prijava, potvrda prijema zahteva, status obrade, javni pregled prijavljenih birača po državama i jasna informacija o biračkim mestima.
    66 Srbija se vraća kući Predloži promenu

    Povratak bez lutanja kroz sistem

    Cilj kom stremimo

    Povratnici iz dijaspore dobijaju jasan administrativni put za povratak u Srbiju. Država uspostavlja jedan postupak kroz koji se rešavaju dokumenta, prebivalište, poreski status, zdravstveno osiguranje, upis dece u školu, priznavanje diploma, zapošljavanje i pokretanje biznisa. Uvodi se jedinstveni portal i kontakt tačka za povratnike, sa pregledom svih koraka, rokova, potrebne dokumentacije i statusa predmeta. Posebno se ubrzavaju postupci za porodice sa decom, stručnjake, preduzetnike i ljude koji se vraćaju sa namerom da rade, investiraju ili otvore firmu u Srbiji. Cilj je da povratak u Srbiju ne bude administrativna noćna mora, već organizovan, brz i predvidljiv proces koji ljudima omogućava da se odmah uključe u život, rad i privredu zemlje.

    Promene koje dolaze
    1. Tačka povratka se povezuje sa eUpravom, lokalnim samoupravama, MUP-om, Poreskom upravom, RFZO, školama i Agencijom za kvalifikacije, tako da povratnik dobija jedinstven povratnički put kroz sistem.
    2. Portal Welcome to Serbia dobija poseban modul za državljane Srbije, članove njihovih porodica i ljude srpskog porekla: dokumenta, boravak, zdravstveno osiguranje, škola za decu, porezi, radni status, otvaranje firme i lokalna podrška.
    3. Carta Serbica se razvija kao stabilan kanal za ljude srpskog porekla koji žele da žive, rade, studiraju, investiraju ili se penzionišu u Srbiji, uz jasnije rokove, porodični status i povezivanje sa tržištem rada.
    4. Priznavanje stranih diploma, profesionalnih kvalifikacija i radnog iskustva ubrzava se kroz jasne rokove, elektronski status predmeta, posebne postupke za deficitarna zanimanja i jednostavnija pravila za diplome sa akreditovanih ustanova iz EU i OECD zemalja.
    67 EU 2030 Predloži promenu

    Srbija u EU do 2030

    Cilj kom stremimo

    Članstvo u Evropskoj uniji postaje prioritetni spoljnopolitički državni cilj. Srbija dobija jasan plan za završetak ključnih obaveza do 2030. godine: vladavina prava, nezavisne institucije, borba protiv korupcije, slobodni mediji, usklađivanje zakona i primena evropskih standarda. Za svaki pregovarački klaster određuju se nosilac, tim, rokovi, obaveze i javni pokazatelji napretka. Vlada jednom mesečno razmatra stanje evropskih integracija, a građani na javnom portalu mogu da vide šta je urađeno, šta kasni i ko je odgovoran. Cilj je da Srbija prestane da koristi evropske integracije kao praznu političku poruku i da ih pretvori u konkretan državni posao sa ljudima, rokovima i rezultatima.

    Promene koje dolaze
    1. Formira se profesionalni pregovarački tim koji čine stručnjaci iz prava, ekonomije, diplomatije, javne uprave, bezbednosti i javnih politika.
    2. Svako pregovaračko poglavlje dobija odgovornu osobu, stručni tim, rokove i plan rada.
    3. Vlada jednom mesečno održava tematsku sednicu na kojoj razmatra izveštaj o napretku ka pristupu EU.
    4. Uspostavlja se internet sajt kao ažurni javni pregled evropskih reformi: šta je planirano, šta je usvojeno, šta se primenjuje i gde postoji zastoj.
    5. Kašnjenja se više ne guraju pod tepih: svaka institucija mora da objasni zašto kasni i do kada završava posao.
    6. Evropske reforme se dublje i suštinski integrišu sa samim planiranjem budžeta, planom zapošljavanja stručnih ljudi u javnoj upravi i Godišnjim planom rada Vlade i Akcionim planom za sprovođenje programa Vlade, kako bi se njihovo sprovođenje operativno unapredilo.
    68 EU 2030 Predloži promenu

    Profesionalna diplomatija

    Cilj kom stremimo

    Ambasade i konzulati ponovo postaju profesionalna služba države i njenih građana. Srbiju u inostranstvu moraju da predstavljaju ljudi koji znaju jezike, razumeju međunarodnu politiku, poznaju zemlju u kojoj rade i umeju da štite političke, ekonomske i bezbednosne interese Srbije. Uvode se jasni kriterijumi za diplomatska i konzularna imenovanja: profesionalno iskustvo, znanje jezika, poznavanje spoljne politike, ekonomske diplomatije i konzularnog rada. Politička imenovanja moguća su samo izuzetno, uz javno obrazloženje i proveru stručnosti. Cilj je da diplomatija prestane da bude prostor za partijske sinekure i da postane ozbiljan državni instrument za evropske integracije, zaštitu građana u inostranstvu, privlačenje investicija, otvaranje tržišta i jačanje međunarodnog položaja Srbije.

    Promene koje dolaze
    1. Pre svakog imenovanja ambasadora ili konzula, MSP priprema profil ambasadorskog položaja, raspisuje interni poziv, ocenjuje kandidate po unapred definisanim kriterijumima i dostavlja Vladi predlog kandidata sa obrazloženjem izbora, uz otvoreni dosije o ostalim kandidatima. Kandidat koji ne ispunjava minimum jezika, diplomatskog iskustva, integriteta i znanja o zemlji prijema ne može biti predložen za imenovanje.
    2. Svaka ambasada dobija godišnji plan rada sa diplomatskim ciljevima: politički kontakti, ekonomska saradnja, pomoć građanima, veza sa dijasporom i javna diplomatija. Rad ambasada se ocenjuje prema ostvarenim rezultatima.
    3. Diplomatska akademija se reformiše tako da postojeća ulazna obuka, priprema pred odlazak u misiju i stalno usavršavanje postanu obavezan, standardizovan i merljiv karijerni sistem. Obuka se vezuje za rangiranje, raspoređivanje, napredovanje i imenovanja, a program se usmerava na jezike, EU poslove, ekonomsku diplomatiju, konzularnu zaštitu, krizno upravljanje, rad sa dijasporom i javni nastup. Program se usmerava na stvarne diplomatske veštine - EU pregovore, jezike, ekonomsku diplomatiju, konzularnu zaštitu, rad sa dijasporom, kriznu komunikaciju i javni nastup.
    69 EU 2030 Predloži promenu

    Spoljna politika usklađena sa evropskim putem

    Cilj kom stremimo

    Srbija mora da vodi jasnu, predvidljivu i odgovornu spoljnu politiku. Država više ne sme da šalje jednu poruku Briselu, drugu domaćoj javnosti, a treću drugim svetskim centrima. Spoljna politika se usklađuje sa strateškim ciljem da Srbija postane članica Evropske unije. To znači jasne stavove, usklađivanje sa evropskom spoljnom i bezbednosnom politikom, pouzdane odnose sa partnerima i prekid politike dvosmislenosti. Cilj je da Srbija postane ozbiljna i predvidljiva evropska država, koja zna gde ide, šta zastupa i kako štiti svoje interese.

    Promene koje dolaze
    1. Usvaja se plan postepenog usklađivanja spoljne i bezbednosne politike Srbije sa Evropskom unijom. Vlada jednom godišnje objavljuje izveštaj o tome koliko je spoljna politika Srbije usklađena sa evropskim putem.
    2. Svi veliki međunarodni sporazumi i partnerstva proveravaju se u odnosu na cilj članstva u EU.
    3. Jača se kontrola robe dvostruke namene, sumnjivog reeksporta i poslova koji mogu ugroziti evropski put Srbije.
    4. Srbija povećava učešće u evropskim mirovnim, civilnim i kriznim misijama.
    70 EU 2030 Predloži promenu

    Dobri odnosi sa komšijama

    Cilj kom stremimo

    Srbija treba da bude sidro stabilnosti u regionu. To znači proaktivno rešavanje otvorenih pitanja, redovan politički dijalog i praktičnu saradnju sa susedima u oblastima koje direktno utiču na život građana. Regionalna saradnja usmerava se na ekonomiju, infrastrukturu, energetiku, trgovinu, bezbednost, zaštitu manjina, borbu protiv organizovanog kriminala i brže kretanje ljudi, robe i usluga. Stabilan region znači više predvidljivosti, više investicija, više radnih mesta i bolji život za građane Srbije i celog regiona.

    Promene koje dolaze
    1. Pokreće se godišnji plan saradnje sa susedima, sa jasnim temama, rokovima i odgovornim institucijama.
    2. Prioritet su praktične stvari: trgovina, infrastruktura, energetika, prava manjina, obrazovanje, mladi, granice i svakodnevni problemi građana.
    3. Srbija aktivno sprovodi regionalne sporazume koji olakšavaju poslovanje, putovanje, trgovinu i saradnju.
    4. Uvode se redovni sastanci sa susednim državama na nivou vlada, ministarstava i stručnih timova.
    5. Otvorena pitanja se rešavaju kroz institucije i dogovore, a ne kroz dnevnopolitičke tenzije.
    6. Posebna pažnja posvećuje se pravima srpskih zajednica u regionu, ali i pravima nacionalnih manjina u Srbiji.
    71 EU 2030 Predloži promenu

    Ekonomska diplomatija za investicije, izvoz i nova tržišta

    Cilj kom stremimo

    Diplomatija mora da pomaže ekspanziju domaće privrede na evropska i svetska tržišta. Ambasade i konzulati dobijaju zadatak da otvaraju vrata za izvoz, investicije, razmenu tehnologije, naučnu saradnju i povezivanje domaćih firmi sa stranim partnerima. Ekonomska diplomatija postaje merljiv deo rada diplomatske mreže: broj otvorenih kontakata, podržanih izvoznih poslova, investicionih prilika, tehnoloških partnerstava, naučnih projekata i nastupa domaćih kompanija na važnim tržištima. Cilj je da Srbija svoju diplomatsku mrežu koristi kao instrument privrednog rasta, većeg izvoza, novih investicija i boljeg međunarodnog pozicioniranja domaćih kompanija.

    Promene koje dolaze
    1. Postojeći kapaciteti RAS-a, PKS-a, MSP-a, razvojnih agencija, ambasada i dijaspore povezuju se u sistem “Tim Srbija za izvoz i investicije”. Domaća firma dobija jednu ulaznu tačku, jasnog nosioca predmeta i praćenje podrške od prvog upita do izvoznog ugovora, investicionog kontakta ili ulaska u dobavljački lanac.
    2. Ambasade u ključnim državama dobijaju godišnje ekonomske planove rada, usklađene sa RAS-om, PKS-om i privredom: investicioni kontakti, izvozne prilike, podrška firmama, sajmovi, dobavljački lanci i uklanjanje prepreka za poslovanje. Rezultati se mere godišnje, po ambasadi i po tržištu.
    3. U prioritetnim tržištima postojeći ekonomski poslovi ambasada i PKS predstavništva pretvaraju se u mrežu trgovinskih predstavnika. Njihov posao je da traže kupce, distributere, tendere, investitore i dobavljačke lance za firme iz Srbije, a ne samo da prate protokol i opšte ekonomske odnose.
    4. Postojeći RAS programi za promociju izvoza i ulazak u dobavljačke lance proširuju se u program “Srpske firme na stranom tržištu”. Firma dobija paket podrške: izbor tržišta, proveru tražnje, listu kupaca i distributera, pravne i poreske informacije, nastup na sajmu i podršku u prvim pregovorima.
    5. Svaka ambasada u prioritetnim državama priprema godišnju mapu prilika za srpsku privredu: sektori koji rastu, javni tenderi, investicioni projekti, potencijalni kupci, distributeri, sajmovi, prepreke za izvoz i preporuke koje država treba da reši. Mape se objavljuju kroz zajedničku platformu RAS-a, PKS-a i MSP-a.
    6. Svaki novi trgovinski ili investicioni sporazum pre pregovora i pre potpisivanja prolazi EU proveru i procenu efekata. Gleda se uticaj na privredu, poljoprivredu, radnike, potrošače, budžet i buduće članstvo u EU.
    7. Sporazumi sa trećim zemljama dobijaju zaštitne, prelazne ili izlazne klauzule koje omogućavaju usklađivanje sa EU obavezama. Vlada pravi javni pregled postojećih FTA i BIT sporazuma i plan šta se usklađuje, pregovara ponovo ili ukida pre članstva u EU.
    8. Uvodi se jedinstveni godišnji izveštaj ekonomske diplomatije. Izveštaj pokazuje rezultate po ambasadi, tržištu i sektoru: investicioni kontakti, izvozne prilike, podržane firme, otvoreni tenderi, uklonjene prepreke, realizovane misije i ciljevi koji nisu ispunjeni.
    72 Srbija bez duga Predloži promenu

    Fiskalno sidro države - obavezujuće fiskalno pravilo, bez ad hoc trošenja

    Cilj kom stremimo

    Srbija uvodi fiskalnu kočnicu koja sprečava političare da hronično probijaju deficit, gomilaju javni dug i koriste tekuću potrošnju za kratkoročni politički rejting. U budžetsku politiku uvode se jači zakonski limiti za deficit, javni dug, rast tekuće potrošnje i preuzimanje novih obaveza. Ako budžet probije zakonske okvire, automatski se pokreće korekcija rashoda i Vlada mora da predloži mere za vraćanje javnih finansija u dozvoljene granice. Budžetska rezerva više ne sme da služi za predizborne, diskrecione i politički motivisane isplate. Svaka upotreba rezerve mora biti obrazložena, javno objavljena i vezana za stvarne vanredne potrebe države.

    Promene koje dolaze
    1. Postojeća fiskalna pravila se pretvaraju u obavezujući mehanizam: budžet, rebalans budžeta i svaka velika fiskalna mera moraju dokazati svoju usklađenost sa pravilima o deficitu, javnom dugu i srednjoročnim fiskalnim okvirom. Srednjoročni cilj je deficit do 2% BDP-a u normalnim godinama, uz apsolutni limit od 3% BDP-a, što je i osnovni evropski prag za prekomerni deficit.
    2. Uvode se zona upozorenja i zona korekcije za javni dug: kada javni dug pređe 50% BDP-a, Vlada ne može predlagati nove trajne rashode bez izvora finansiranja. Kada dug pređe 55% BDP-a, automatski se aktivira korektivni plan. Dug od 60% BDP-a ostaje gornji zakonski prag, u skladu sa postojećim domaćim pravilom i evropskom referentnom vrednošću.
    3. Svako veće odstupanje automatski pokreće korektivni plan: Ako deficit pređe plan za više od 0,5% BDP-a, ako javni dug poraste iznad dozvoljene putanje ili ako rashodi za plate, penzije i subvencije probiju limite, Vlada u roku od 30 dana predlaže plan povratka na pravilo. Plan mora pokazati najmanje 0,5% BDP-a godišnjeg fiskalnog prilagođavanja dok se sistem ne vrati u okvir.
    4. Fiskalni savet dobija obavezno javno mišljenje pre odluke: Budžet, rebalans, korektivni plan i svaka nova mera koja košta više od 0,1% BDP-a godišnje idu u Skupštinu uz mišljenje Fiskalnog saveta.
    5. Budžetska rezerva dobija jasnu namenu i niži plafon: Tekuća budžetska rezerva ograničava se na najviše 1% ukupnih budžetskih prihoda, dok se stalna budžetska rezerva koristi za elementarne nepogode, epidemije, bezbednosne krize i druge vanredne događaje. Pojedinačna isplata iz tekuće rezerve veća od 500 miliona dinara mora imati posebno javno obrazloženje i mišljenje Ministarstva finansija.
    6. Svaka isplata iz rezerve objavljuje se mesečno: Ministarstvo finansija do 15. u mesecu objavljuje sve odluke iz prethodnog meseca: korisnika, iznos, pravni osnov, razlog hitnosti, ekonomsku klasifikaciju i obrazloženje zašto rashod nije planiran redovnim budžetom.
    7. Za kršenje pravila uvode se konkretne sankcije: Trezor blokira isplatu koja nema zakonski osnov ili izlazi iz dozvoljene namene. Nenamenski potrošena sredstva vraćaju se u budžet u roku od 30 dana, odgovorno lice plaća prekršajnu kaznu od 100.000 do 2.000.000 dinara, a korisnik koji zloupotrebi sredstva gubi pravo na nove diskrecione transfere i subvencije u narednih 12 meseci.
    73 Srbija bez duga Predloži promenu

    Otvoren budžet - građanin vidi svaku veliku stavku, rizik i poresku olakšicu

    Cilj kom stremimo

    Budžet države mora da postane transparentan, čitljiv i razumljiv dokument, a ne zatvoren sistem koji razumeju samo službenici Ministarstva finansija. Građani, novinari, privreda i Narodna skupština dobijaju jednostavan uvid u planirane prihode i rashode, izvršenje budžeta, javni dug, garancije, subvencije, budžetsku rezervu, poreske olakšice i fiskalne rizike. Uvodi se javni budžetski portal na kom se vidi kako se novac planira, kome se dodeljuje, koliko je potrošeno, šta kasni i koje obaveze država preuzima za naredne godine. Cilj je da javni novac bude pod stalnom kontrolom građana, institucija i javnosti.

    Promene koje dolaze
    1. Budžetski portal se razvija u platformu “Otvoren budžet Srbije": Na jednom mestu se objavljuju budžet, rebalans, završni račun, mesečno izvršenje, kapitalni projekti, subvencije, garancije, transferi, sudske obaveze, dugovi, fiskalni rizici i poreski rashodi. Podaci se prikazuju po korisniku, programu, projektu, opštini, ekonomskoj klasifikaciji i izvoru finansiranja.
    2. Uvodi se obavezno mesečno objavljivanje izvršenja budžeta: Ministarstvo finansija do 15. u mesecu objavljuje izvršenje za prethodni mesec. Za svaku stavku veću od 100 miliona dinara prikazuje se plan, izvršenje, odstupanje od plana, korisnik, ekonomska klasifikacija i kratak razlog odstupanja ako je izvršenje manje od 70% ili veće od 120% mesečnog plana.
    3. Svaki budžetski korisnik dobija javnu karticu budžeta: Kartica sadrži godišnji plan, mesečno izvršenje budžeta konkretnog korisnika, najveće sklopljene ugovore, sva davanja i primitke, zatim broj zaposlenih, spisak kapitalnih projekata, sve preuzete obaveze i pokazatelje rezultata. Za ministarstva i najveće korisnike kartica se ažurira mesečno, a za manje korisnike kvartalno.
    4. Uvodi se samostalan Izveštaj o fiskalnim rizicima: Izveštaj se objavljuje uz budžet i rebalans, a obuhvata javna preduzeća, državne garancije, javno-privatna partnerstva, sudske sporove, lokalne samouprave, dugove u zdravstvu, velike infrastrukturne projekte i potencijalne obaveze države. Svaki rizik veći od 0,1% BDP-a dobija procenu troška, verovatnoću aktiviranja i plan upravljanja.
    5. Velike subvencije, garancije i kapitalni projekti dobijaju javni dosije: Za svaku subvenciju, garanciju ili kapitalni projekat veći od 1 milijarde dinara objavljuju se cilj, korisnik, pravni osnov, ukupna vrednost, godišnje obaveze, rokovi, izvor finansiranja, izmene ugovora i status realizacije. Za projekte koji kasne više od 90 dana ili poskupe više od 10% objavljuje se posebno obrazloženje.
    6. Uvode se sankcije za kašnjenje, prikrivanje i netačno izveštavanje: Budžetski korisnik koji ne dostavi podatke u roku od 10 radnih dana dobija privremenu blokadu novih diskrecionih transfera i obavezu pripreme i dostavljanja vanrednog izveštaja Ministarstvu finansija. Odgovorno lice snosi prekršajnu odgovornost od 100.000 do 1.000.000 dinara, a DRI dobija obavezu da u godišnjoj reviziji posebno proveri korisnike koji kasne, prikrivaju obaveze ili netačno prikazuju izvršenje.
    74 Srbija bez duga Predloži promenu

    Jedinstveni investicioni levak - nijedan kapitalni projekat mimo PIM-a, nabavki i cost-benefit analize

    Cilj kom stremimo

    Svaki veliki kapitalni projekat države, lokalne samouprave i javnog preduzeća prolazi kroz standardizovanu javnu investicionu proceduru: pripremu, analizu troškova i koristi, odluku o finansiranju, javnu nabavku, realizaciju i završnu evaluaciju. Projekti se rangiraju prema koristi koju donose građanima, strateškom značaju za razvoj, spremnosti za realizaciju, dostupnom fiskalnom prostoru i rizicima po budžet. Novac se usmerava u projekte koji imaju jasnu vrednost, rešenu dokumentaciju, obezbeđeno finansiranje i merljiv efekat na kvalitet života, privredu i infrastrukturu. Cilj je da kapitalne investicije prestanu da budu spisak političkih želja i postanu uređen javni investicioni sistem u kom se zna šta se gradi, zašto se gradi, koliko košta, ko je odgovoran i šta građani dobijaju.

    Promene koje dolaze
    1. Svi veliki kapitalni projekti ulaze u jedinstven javni investicioni pipeline: pipeline obuhvata projekte države, lokalnih samouprava, javnih preduzeća, projekte koji se izvode na osnovu posebnih zakona, međudržavnih sporazuma i javno-privatnih partnerstava. Kao veliki projekat vodi se svaki projekat vredniji od 1 milijarde dinara, a za lokalne samouprave svaki projekat vredniji od 10% njihovog godišnjeg budžeta.
    2. Svaki projekat prolazi standardizovane faze razvoja: ideja → predstudija → studija izvodljivosti → odluka o finansiranju → nabavka → realizacija → završna evaluacija. Projekat ulazi u budžet tek kada ima najmanje završenu predstudiju, procenu ukupne vrednosti, izvor finansiranja, osnovnu analizu koristi i troškova, procenu rizika i plan nabavke.
    3. Za projekte veće od 5 milijardi dinara uvodi se puna studija izvodljivosti i cost-benefit analiza: analiza prikazuje ekonomsku opravdanost, fiskalni trošak, uticaj na dug, održavanje posle izgradnje, ekološke i socijalne efekte, rizike kašnjenja i rizike poskupljenja. Projekat dobija budžetsko finansiranje onda kada Ministarstvo finansija potvrdi da postoji dostupan fiskalni prostor i kada resorno ministarstvo potvrdi stratešku relevantnost.
    4. Specijalni zakoni i međudržavni sporazumi ulaze u isti javni minimum: svaki projekat finansiran javnim novcem ima svoj javni investicioni dosije, procenu troška, izvor finansiranja, rokove, pravni osnov, model nabavke, nadzor i izveštavanje. Evropska komisija je u izveštaju za Srbiju 2025 posebno ukazala na međudržavne sporazume i posebne zakone, uključujući EXPO 2027.
    5. Za svaki veliki kapitalni projekat objavljuje se javni dosije: Dosije sadrži naziv projekta, vrednost, rokove, lokaciju, izvor finansiranja, analizu koristi i troškova, izvođače, podizvođače, ugovore, anekse, plaćanja, kašnjenja, promene cene, nadzor i status realizacije. Podaci se ažuriraju najmanje jednom mesečno.
    6. Kašnjenja i poskupljenja automatski pokreću obavezno obrazloženje: Ako projekat kasni više od 90 dana ili poskupi više od 10%, Vlada objavljuje izveštaj o razlozima, odgovornosti, novom roku i novom izvoru finansiranja. Ako poskupljenje pređe 20%, projekat ide na ponovnu ocenu Ministarstva finansija i Komisije za kapitalne investicije.
    7. Za kršenje pravila uvode se jasne posledice: Projekat bez javnog dosijea, procene troška, izvora finansiranja i minimalne analize ne dobija budžetska sredstva. Trezor zaustavlja plaćanja koja nisu u skladu sa odobrenim investicionim dosijeom. Odgovorno lice snosi prekršajnu odgovornost, a DRI dobija obavezu posebne revizije projekata koji kasne, poskupljuju ili su vođeni mimo investicionog pipeline-a.
    75 Srbija bez duga Predloži promenu

    Revizija rashoda kao uslov za svaku novu skupu politiku

    Cilj kom stremimo

    Nijedna nova skupa politika ne sme biti usvojena bez jasnog izvora finansiranja. Svaka nova mera mora da pokaže koliko košta, iz kojih prihoda ili ušteda se plaća i kakav efekat donosi građanima, privredi ili javnim uslugama. Novac se preusmerava sa programa koji nemaju rezultat na programe koji daju merljiv efekat. Uvodi se obavezna fiskalna kompenzacija: nova trajna potrošnja može se uvesti samo ako je pokrivena novim prihodom, uštedama ili ukidanjem manje efikasnog rashoda. Cilj je da država prestane da širi obaveze bez pokrića i da svaki dinar budžeta bude usmeren tamo gde donosi najveću javnu korist.

    Promene koje dolaze
    1. Svaka nova politika koja zahteva finansijski značajna sredstva mora da ima fiskalni kompenzator: Nova mera skuplja od 0,1% BDP-a godišnje ili 10 milijardi dinara godišnje ulazi u budžet samo ako postoji jasan izvor finansiranja i to tako što moraju i da se postignu uštede: koji rashod se smanjuje, koji program se spaja, koja subvencija se ukida, koja poreska olakšica se ograničava ili koji prihod se uvodi.
    2. Uvodi se godišnja revizija najmanje 20% diskrecionih rashoda: Svake godine se pregledaju subvencije, transferi, programi podrške privredi, troškovi agencija, poreske olakšice, lokalni transferi, javne nabavke i kapitalni projekti koji kasne ili poskupljuju. U toku jednog mandata kroz reviziju prolazi ceo diskrecioni deo budžeta.
    3. Vlada svake godine bira 5–7 oblasti za dubinsku reviziju rashoda: Prioritet imaju programi vredniji od 5 milijardi dinara, programi bez uspešnih rezultata, programi sa brzim rastom troškova sprovođenja, subvencije koje se ponavljaju iz godine u godinu i poreske olakšice bez naknadne evaluacije. Svaka revizija prikazuje trošak, korisnike, cilj, rezultate, dupliranja, zloupotrebe i mogućnost preusmeravanja novca.
    4. Programi dobijaju tri budžetske ocene: zadržati, prepraviti ili ukinuti: Program koji daje merljiv rezultat dobija stabilno višegodišnje finansiranje. Program koji ima slab rezultat dobija rok od 12 meseci za prepravku. Program bez cilja, korisnika, efekta ili opravdanja gubi finansiranje u narednom budžetu.
    5. Najmanje 50% ušteda ostaje u istoj oblasti: Novac oslobođen revizijom rashoda vraća se u prioritetne mere iz iste oblasti: bolje targetirana socijalna davanja, efikasnije subvencije, obuke, zdravstvo, obrazovanje, kapitalno održavanje ili digitalizaciju usluga. Time se revizija postavlja kao realokacija ka boljem rezultatu, ne kao linearno sečenje.
    6. Fiskalni savet daje javno mišljenje za velike nove mere i godišnji plan revizije rashoda: Mišljenje sadrži trogodišnji trošak, izvor finansiranja, uticaj na deficit i dug, rizik od trajnog rasta rashoda i kvalitet predloženog kompenzatora. Mera bez prikazanog izvora finansiranja i javnog mišljenja ne ide u skupštinsku proceduru.
    7. Uvode se sankcije za mere bez izvora finansiranja i za programe bez rezultata: Ministarstvo finansija ne uključuje novu skupu meru u budžet bez fiskalnog kompenzatora. Budžetski korisnik koji ne dostavi podatke za reviziju rashoda gubi pravo na nove diskrecione programe u narednih 12 meseci. Program koji dve godine zaredom nema rezultat, evaluaciju ili opravdan trošak automatski se smanjuje najmanje 20% ili se spaja sa efikasnijim programom.
    76 Srbija bez duga Predloži promenu

    Fiskalni štit za javna preduzeća, subvencije i državnu pomoć

    Cilj kom stremimo

    Država više ne sme da spasava javna preduzeća, velike investitore i politički povezane firme bez jasnog fiskalnog testa. Svaka intervencija države mora da pokaže kome pomaže, koji problem rešava, koliko košta, koje rizike preuzima budžet i kada se država povlači. Pomoć može biti odobrena samo ako postoji jasan javni interes, merljiv cilj, ograničen rok, plan restrukturiranja i izlazna strategija. Zabranjuju se otvorene subvencije, garancije i preuzimanje dugova bez analize efekata i odgovornosti rukovodstva. Cilj je da budžet prestane da pokriva loše upravljanje, političke dogovore i privatne gubitke, a da javni novac bude zaštićen od neodgovornih intervencija.

    Promene koje dolaze
    1. Država više ne sme da spasava javna preduzeća, velike investitore ili politički povezane firme bez javnog fiskalnog testa. Pre svake intervencije mora se pokazati zašto je pomoć potrebna, koliko košta budžet, ko snosi rizik i šta bi se desilo ako država ne interveniše.
    2. Svaka subvencija, garancija, dokapitalizacija, preuzimanje duga, pozajmica, energetska intervencija ili državna pomoć mora imati: korisnika, cilj, pravni osnov, iznos, trajanje, fiskalni rizik, usklađenost sa pravilima državne pomoći i izlaznu strategiju. Pomoć ne može biti trajno pokrivanje gubitaka, već vremenski ograničena mera sa obavezama korisnika.
    3. Država u javna i državna preduzeća uvodi vlasničku disciplinu. Formira se Centralna vlasnička jedinica za koordinaciju rada javnih i državnih preduzeća, u menadžerske ugovore uvode se pokazatelji učinka i ciljevi, zabranjuje se imenovanje političkih v.d. direktora i kvartalno se objavljuje javni pregled sa dugovima, garancijama, subvencijama, investicijama, gubicima i rizicima po budžet.
    Nema reformi za izabrani filter.

    Autori programa

    18 autora programa
    • Dragan Đilas
    • Borko Stefanović
    • Marinika Tepić
    • Dušan Nikezić
    • prof. dr Vladimir Obradović
    • Goran Petrović
    • Dalibor Jekić
    • Peđa Mitrović
    • Konstantin Samofalov
    • Branko Miljuš
    • Mila Popović
    • Jelena Spirić
    • dr Vladimir Vrsajkov
    • Ana Gođevac
    • Nataša Zečević
    • dr Danijela Grujić
    • dr Irena Mojsić
    • dr Snežana Trifunović
    Vrh strane